Kumulativna inflacija u sektoru turizma u posljednje tri godine, od početka 2022. do kraja 2024, iznosila je 34,2 odsto, što jasno govori o značajnim cjenovnim implikacijama na odluke turističkih potrošača, ocijenio je Ivo Županović, redovni profesor ekonomije i turizma na Fakultetu za biznis i turizam, Fakultetu za saobraćaj, logistiku i komunikacije i Fakultetu za ekonomiju i biznis.
On je u intervjuu za "Dan" kazao da će cijene dominantno odrediti tok naredne turističke sezone, pogotovo tamo gdje ne korespondiraju sa kvalitetom.
Kako komentarišete pad prihoda od turizma prvi put nakon dvije decenije?
Županović: Kada pogledamo dostupne podatke, možemo da konstatujemo da ne postoji pad noćenja u kolektivnom smještaju, odnosno u hotelima. Naprotiv, postoji rast od 1,4 odsto. I u ovom sektoru postoje zabrinjavajući trendovi, prevashodno kada su u pitanju zemlje Beneluksa, skandinavske, nordijske i baltičke zemlje. S druge strane, imamo značajan rast broja noćenja kada su u pitanju tržišta Velike Britanije, Kine, Turske i Azerbejdžana.
Kada je u pitanju privatni smještaj, pored značajnog pada u broj noćenja sa ruskog tržišta (gdje treba napraviti detaljnu analizu i vidjeti da li je dominatno problem u tome da su se gosti sa tog tržišta u 2023.godini prvo registrovali kao turisti, a potom kao stranci sa privremenim boravkom, ili, pak, u stvarnom smanjenju broja noćenja sa tog tržišta), imamo značajan pad noćenja sa tržišta Kosova (gotovo 104.000 noćenja manje), Bosne i Hercegovine (58.000 noćenja manje), Poljske (48.000 noćenja manje), Njemačke (32.000 noćenja manje). Navedene distorzije neće nestati ukoliko ne dođe do organizacionog unapređenja privatnog smještaja, prevashodno kroz difuzne i integralne hotele, uz sinergiji opština, lokalnih turističkih organizacija i nacionalne turističke organizacije i turističkih preduzetnika.
Ako navedene podatke uparite sa destinacijama gdje je zabilježen najveći pad u broju noćenja (Bar pad od 291.000 noćenja, Ulcinj 265.000 noćenja, Herceg Novi 183.000 noćenja, Budva 172.000 noćenja), lako dolazimo do zaključka da su u pitanju tradicionalne destinacije za navedene konzumente, te stoga i najveće negativne reperkusije za iste. Pored toga, u sektoru turizma, kumulativna inflacija u posljednje tri godine, od početka 2022. do kraja 2024, iznosila je 34,2 odsto, što jasno govori o značajnim cjenovnim implikacijama na odluke turističkih potrošača. U skladu sa poznatom činjenicom da trendovi u turizmu imaju direktan efekat na komplementarne djelatnosti, treba reći da, po zvaničnim podacima, imamo pad prihoda u transportnim djelatnostima od 7 odsto.
Kada pominjete cjenovne implikacije, kako će se one odraziti na narednu godinu, uz povećanje PDV-a na smještaj sa 7 na 15 odsto?
Županović: Cijene će dominantno odrediti tok naredne turističke sezone, pogotovo tamo gdje ne korespondiraju sa kvalitetom. To ne vidimo samo na osnovu najava EBRD-a kada je ekonomski rast Crne Gore za ovu godinu u pitanju, već i po anketama distributivnih kanala Booking i Expedia, koji kao prioritet turista u narednoj godini vide jeftinija i nezagušena turistička mjesta.
Ne treba zaboraviti da je, pored regiona, naše ključno tržište EU, koja sa Velikom Britanijom u kolektivnom smještaju participira 38,4 odsto, a u privatnom smještaju 25 odsto, a koje će po posljednjim prognozama MMF-a imati veoma skroman ekonomski rast od 1 odsto u 2025. godini (u Njemačkoj 0,3 odsto, u Francuskoj 0,8 odsto, itd.), pa će samim tim podrobno analizirati prihvatljive destinacije u odnosu na diskrecioni dohodak. Dakle, apsolutno ne vidim prostor za dalju eskalaciju cijena, jer će to neminovno dovesti do deterioracije kvantuma gostiju i, u skladu sa tim, očekivanih prihoda.
Što se tiče povećanja PDV-a u dijelu smještaja, sigurno da ta mjera ne doprinosi stabilizaciji ili korekciji cijena nadolje, naprotiv, a što se vidi i po podacima o inflaciji u ovom sektoru za mjesec januar 2025. godine, od 7 odsto.
Svake godine je aktuelno pitanje kada je tržište radne snage u pitanju?
Županović: Ukoliko zaživi institut stalnog sezonskog radnika, siguran sam da će dosta toga riješiti. Naime, time će se omogućiti stabilnost u smislu kontinuirane saradnje zaposlenih i poslodavaca, kao i lakša prijava elektronskim putem, gdje će morati navesti mnoge detalje u vezi sa zaposlenim.
Mislim da je navedeni zakon morao biti na snazi već od početka godine, kako bi se na vrijeme implementirali svi detalji, uključujući donošenje podzakonskih akata kojima bi se definisali određeni detalji, poput, na primjer, eventualne refundacije poreskih zahvatanja na zarade.
Takođe, neophodan je veći fokus na domaću radnu snagu, jer ukoliko za rad u turizmu animiramo samo trećinu nezaposlenih sa nivoom od prvog do četvrtog nivoa kvalifikacija, gotovo smo u potpunosti riješili problem nezaposlenosti u ovom sektoru.
Sistem obrazovanja mora detaljno da se resetuje. Imate opštine koje su dominatno turističke u smislu privrednih aktivnosti, a u okviru kojih ne postoji srednje obrazovanje u domenu turizma, kao na primjer u Kotoru. To je apsolutno nedopustivo. Takođe, iako je neto zarada u turizmu znatno povećana u odnosu na isti uporedni period (985 eura u januaru 2025. u odnosu na 773 eura u januaru 2024. godine), treba reći da je navedeni iznos i dalje ispod prosjeka neto zarade na nivou svih djelatnosti (1.004 eura). Ono što je u prethodnom periodu izazvalo dodatne anomalije na tržištu radne snage jeste i znatno povećanje zarada u državnom sektoru (i sada na višem nivou u odnosu na turizam, odnosno 1.015 eura). Dodatno, smatram da će najavljeno povećanje zarada na funkcionerskom nivou u ovom sektoru izazvati dodatne distorzije u privredi (ne samo u turizmu), ovog puta kada je u pitanju srednji i top menadžment. Smatram da je potrebno u određenoj manjoj mjeri korigovati te zarade kako bi se neutralisale anomalije nastale prethodnom mjerom, ali svakako ne u obimu koji je najavljen.
Konkurencija pravi značajne iskorake
Kako vidite ponašanje konkurencije?
“Kao što, pretpostavljam, znate, Albanija je napravila značajan iskorak kada je u pitanju saobraćajna pristupačnost i ostvarila preko 10,7 miliona putnika i gdje low costeri imaju dominantno učešće (po posljednjim podacima, Wizzair 54,84 odsto, a Ryan air 22,23 odsto). To je neminovno dovelo do turističke ekspanzije, a kada je u pitanju benčmark sa našom zemljom, a posebno zabrinjava rast posjetilaca od 9 odsto iz klastera koji se u zvaničnoj statistici naziva Južna Evropa, jer se u istom nalazi gro emitivnih tržišta sa prostora eks-JU.
Što se tiče Hrvatske, a u vezi sa emitivnim tržištima značajnim za našu zemlju, treba reći da su turisti sa emitivnog tržišta Bosne i Hercegovine ostvarili 73.473 dolazaka i 253.276 noćenja više u odnosu na 2023. godinu, turisti sa tržišta Srbije 44.555 dolazaka i 237.007 noćenja više u odnosu na pomenutu godinu, dok su gosti sa tržišta Kosova ostvarili 14.283 dolaska i 82.998 noćenja više.
Ukoliko navedeno koreliramo sa pomenutim padom sa tržišta Kosova i Bosne i Hercegovine kada je Crna Gora u pitanju, sigurno da se dio turista iz navedenog kvantuma odlučio za Hrvatsku, što zbog činjenice da smo se cjenovno približili Hrvatskoj, što zbog fakticiteta da je cestovna pristupačnost takođe uticala kada su turisti iz Srbije i BiH u pitanju.
