- Vrhovnog državnog tužioca ne treba da bira Skupština. On je dio izvršne vlasti i ona treba da ga bira. Isto kao što je policija, poreska uprava, carina, kao i mnogi upravni organi koji imaju itekako značajnu ulogu u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Ne vidim nikakvog razloga da se VDT daje poseban status, a posebno ne vidim razlog da se on bira dvotrećinskom većinom, kazao je Šoć za Portal Analitika.
Šoć je podsjetio da je dvotrećinska većina predviđena isključivo za uzmjenu Ustava a da je kvalifikovana većina svaka većina koja je veća od apsolutne.
- Predsjednika Vlade biramo apsolutnom većinom a birati VDT dvotrećinskom većinom zvuči kao degradacija sistema, što pokazuje krajnju nemoć društva i države da se izbori sa problemom kadrova, naveo je Šoć.
On je ocijenio da ako VDT ili bilo koji državni organ ne radi svoj posao da treba da ga smijenimo a ne da mijenjamo Ustav.
Ko garantuje da se VDT koji bi bio izabran dvotrećinskom većinom neće ponašati kako hoće. Nema garancija da će izmjena Ustava bilo što promijeniti, naveo je on.
Šoć je saglasan sa ocjenama da izbor VDT kvalifikovanom većinom može dovesti do blokade čitavog procesa zbog nepovjerenja između vlasti i opozicije.
- Neminovno će doći do blokade procesa i bilo bi ''čudo neviđeno'' da ne dođe do blokade sistema. Ako se naprimjer uvede neka norma po kojoj se VDT bira apsolutnom većinom nakon što ne prođe njegov izbor dvotrećinskom onda bi to obesmislio čitav proces. To bi značilo da ako neko ima apsolutnu većinu za izbor VDT, on treba da sačeka da istekne to vrijeme i da izbere koga hoće, zaključio je Šoć.
