- Slušajući Vaš govor poslednjih dana u sredstvima javnog informisanja, i višestruko pominjanje mog imena, što je prevršilo svaku mjeru dobrog ukusa, pitam se zašto ste se obrušili na moju malenkost? Možda ste mogli to vrijeme iskoristitii da sagledate našu situaciju iz perspektive ekonomiste i da objasnite kako od proizvodne cijene mlijeka od 37 centi u ovom momentu može da opstane neko ko ima prosječnu cijenu od 31,5- 32 centa, a ne 34 centa kako Vi to tvrdite. Samo nemojte vraćati priču na skupu proizvodnju našeg litra mlijeka. Dajte da se spasi ono što se spasiti da u ovom momentu i sa resursima koje trenutno imamo, navela je Knežević u otvorenom pismu ministru Ivanoviću.
Ministar Ivanović je na konferenciji za novinare, čije je izvode prenijela i Portal Analitika, kazao da je Ljiljana Knežević koja je dobila 75.000 iz državnog budžeta, nije u porskoj evidenciji, ali jeste njen suprug Slobodan Knežević koji se i vodi kao odgovorno lice u d.o.o. „Milk Spuž“ i odgovorno lice u NVO „Udruženje stočara Danilovgrad“, koji nije platio porez ni za 2010, 2011. ali ni za 2012. godinu.
Navodeći da je već dvadeset i dvije godine farmer, Knežević je navela da je s porodicom počela proizvodnju mlijeka 90.ih godina.
Od tog mlijeka sam hranila porodicu i školovala djecu. U godinama koje su slijedile, razvijala sam farmu i u poslednjih osam godina broj muznih grla se kretao uvijek od 25 do 28, i jos toliko podmlatka raznih kategorija. Mlijeko koje sam proizvodila poslednjih godina na godišnjem nivou kretalo se uzlaznom linijom, tako da sam 2011.godine dostigla proizvodnju od 200.000 litara mlijeka. A za poslednje četiri godine preko 700.000 litara, na koje se i odnose subvencije koje pominjete. Mislim da broj litara nije beznačajan, tvrdi Knežević.
Međutim, kako to obično u poljoprivredi biva, ima i dobrih i loših godina. Nekad imamo za šta raditi, nekad je jako teško opstati, tako da sam se u prethodnoj, sušnoj 2012. godini, morala odreći dijela stočnog fonda da bih održala farmu. Zahvaljujući izuzetno nepovoljnim uslovima, jako skupoj stočnoj hrani, hrani lošeg kvaliteta, imali smo i pad mlečnosti grla što je rezultiralo padom ukupne količine proizvedenog mlijeka sa 200.000 na 166.000 litara. Katastrofalna sušna godina i nemogućnost opstanka je, gospodine Ministre, bio razlog zbog kojeg smo Vam se obratili još početkom januara, tražeći od Vas pomoć, očekujući razumijevanje. Dva mjeseca nakon toga, tačnije 22. marta prijem kod Vas i šok – umjesto susreta dva partnera u poslu već tada nastupate prema nama trenirajući strogoću. Vaša prva rečenica je bila “Vas pet je dobilo od Ministarstva 350 hiljada eura, i nijeste platili na to porez”. To su sredstva na koja smo imali pravo i koja su nas ranijih godina stimulisala da povećavamo proizvodnju i koja su dobijali svi proizvodjači mlijeka u Crnoj Gori a ne nas petoro. To gospodine Ministre nije način na koji partneri treba da razgovaraju, navodi Knežević.
Vjerujem da je u 2012. nestalo dosta krupne stoke. Vi sigurno imate taj podatak, ali ga ne iznosite, vjerovatno da biste opravdali tvrdnju da se i pored subvencija otkupljuje manje mlijeka.
Svuda u svijetu poljoprivreda je vrlo teško zanimanje i neprofitabilno bez pomoći države, a mliječno govedarstvo najteže i najneprofitabilnije i svuda se subvencionira na jedan ili drugi način. To je abeceda. Zašto je to tako: Kod nas farmer radi najčešće 15 – 17 sati dnevno. On često radi i noću. Nema ni vikenda ni državnog ni vjerskog praznika, nema ni godišnjeg odmora. Naš farmer je dobio subvencije za mlijeko da ono ne bi poskupljavalo, te je ono sačuvalo socijalni mir i Vi to treba da priznate. Farmer ima cijenu od 26 centi pa do 35-36, iznimno par farmera po 40 centi. Farmerima nije prosječna cijena 34 centa, jer su na sastanku predstavnici dvije najveće mljekare izjavili da im je prosječna cijena mlijeka 31,5 do 32 centa. Osnovna cijena mlijeka donešena je 2001. godine kad je bila koliko i vekna hljeba. Nakon višestrukih poskupljenja svih imputa cijena mlijeka ostala je ista. Koliko je vekna hljeba danas? Ne tražimo mi tu cijenu, tražili smo samo malo razumijevanja koje od Vas nijesmo dobili.
Zašto uporno izbjegavate da kažete zašto je proizvod iz EU i iz okruženja povoljniji od našeg? Zato što nemamo subvencije koje imaju čak i zemlje u okruženju, a o Evropi da ne pričamo: po grlu 250 eura a ne 70 kao mi; imaju subvencije za dizel gorivo za obradu zemlje; subvencije na vještačko đubrivo; imaju sačuvano a ne devastirano poljoprivredno zemljište; modernu mehanizaciju – a naša je u prosjeku stara 40-50 godina; imaju mogućnost kreditiranja sa 1%kamate i vrlo povoljnim grejs periodom; imaju velike stimulacije za izvoz gotovih proizvoda od strane države jer država misli na njih i otkupljuje tržišne viškove, pa ih ponekad prosipa u more da bi cijenu održala; zato što država preko proizvodjača hrane koje čuva, misli prvo na sebe i na svoje građane.
Gotovo dva mjeseca nakon debakla u razgovoru sa Vama, na naše insistiranje održava se sastanak sa mljekarama koji je takodje završio debaklom. Zatim naš protest.
I Vaša reakcija. Vi kao da nastojite da uništite sve: prvo naš glas, a one koji ne slušaju javno prozivate: da smo neradnici, da treba više da radimo, da imamo visoku prosječnu cijenu mlijeka od 34 centa, da nijesmo platili porez državi (platićemo samo neka neko izračuna od kog profita), da prosipamo mlijeko umjesto da ga damo sirotinji (koju je ova država stvorila), da imamo mentore – ne znam na koga ste mislili. Nama su mentori naše porodice i niko više, a naše je pravo da dignemo glas, da prospemo mlijeko u znak protesta, naravno ako živimo u demokratskoj zemlj. Simbolično prosipanje mlijeka se dešavalo i u Njemačkoj, tačnije Bavarskoj, i u Holandiji, pa ih niko nije grdio kao Vi nas.
Ne samo što nas grdite, nego hoćete da nas stavite na stub srama što se borimo da opstanemo i da preživimo. Izjasnite se hoćete li da nas uništite da bi Crna Gora uvozila mlijeko po liberalnom konceptu koji Vi podržavate? Zašto da uvozimo kad možemo mi da proizvodimo? A samo smo tražili malo razumijevanja od Vas – do zelene trave i nove žetve (u nadi da ce cijena koncentrovane stočne hrane pasti na jesen) tražili smo 0,03 centa za koncentrat, rekli ste da nema para u budžetu. A zašto ne kažete koliki su budžeti u zemljama u okruženju i u zemljama EU? kad već govorite o njihovim otkupnim cijenama. Zašto ne kažete da je budžet Makedonije 140, Hrvatske 400, Srbije 250 miliona eura? da su budžeti za poljoprivredu u zemljama EU značajno veći od svih nabrojanih? A koliki je naš budžet? – 14 miliona eura.
Još nešto, hoćete mene da stavite na prvo mjesto problema u poljoprivredi Crne Gore, da me zavadite sa velikim i malim proizvodjačima, pa i sa građanima koji treba da progutaju priču o hiljadama eura koje sam primila za četiri godine, i ne samo ja, nego i svi proizvodjači mlijeka u Crnoj Gori i mali i veliki, ali Vi prozivate samo glasne i to uglavnom moju malenkost i to za: s ponosom proizvedeno i isporučeno mlijeko, prosječno po grlu čak kao i u nekim evropskim zemaljama; za pionirske korake kojima sam krenula u proizvodnju jeftine stočne hrane - silaže i senaže (za prošlogodišnju silažu umjesto projektovanih 200 t. imala sam 50 t. zahvaljujći suši, i nijesam odustala nego ću je i dalje proizvoditi nadajući se boljoj godini), za podršku za broj grla koja imaju pravo na premiju.
Za svaki imput koji ulazi u proizvodnju mlijeka: koncentrat, struja, voda, sredstva za higijenu, veterinarske usluge, vještačko đubrivo, nafta, oprema preko Midas projekta, platili smo porez i plaćamo ga. Sva sredstva kao podrška otišla su na proizvodnju mlijeka i na moj ponos – odgoj kvalitetnog podmlatka koje je moralo da se hrani za period od 24 mjeseca, da bi tek tada vraćalo ono što je u njih uloženo. To bi trebalo da znate, ako ne Vi onda Vaši savjetnici u Ministarstvu. Mislim da je 69,90 eura jako malo po grlu za priplodne junice kada se zna da je proizvodna cijena junice u EU 1.200 eura a uvezena junica od 2.200 do 2.400 eura na koju je povraćaj preko projekata 1.100 – 1200 eura. Morate priznati razlika je velika.
I vrlo interesantno, u medijima navodite podatke samo za nas koji smo predstavnici proizvođača mlijeka i koji smo se oglašavali, a znate vrlo dobro da velikih farmera sa ovakvim i većim subvnecijama ima još. Zašto gospodine Ministre? Umjesto da ste ponosni na naše uspjehe Vi se bavite nekim nevjerovatnim stvarima kao sto su automobili kojima smo došli i nasi mobilni telefoni. Imamo li pravo da imamo automobil i mobilni telefon ako smo fameri? ili možda nemamo?
Jedna od inkriminisanih farmera, koja vjeruje u poljoprivredu i izdržala je su sve i svašta pa i će i Vaše blaćenje i nastaviće da se bori za poboljšanje uslova u poljoprivredi, zaključila je Knežević.
