Crna Gora je prošle godine od dolaska jahti, kruzera i turista koji njima putuju zaradila skoro 12,5 miliona eura. U poređenju sa direktnom zaradom od 335,9 miliona eura, odnosno ukupno generisanim prihodom od 663,8 miliona eura, to može djelovati relativno malo. Ali, ako uzmemo u obzir da je to prihod od 244.084 putnika (od ukupno 1.439.500 turista) koji nijesu ni cijeli dan boravili u Crnoj Gori, onda postaje jasno da nam ovaj vid turizma može donijeti mnogo više prihoda.
Željka Radak – Kukavičić, pomoćnica ministra održivog razvoja i turizma, za Portal Analitika precizira da je indirektna zarada skoro 16 miliona eura, a da je riječ o turistima koji u Bokokotorski zaliv dolaze i iz najudaljenijih krajeva svijeta. Na sličan način se može posmatrati i popularnost Crne Gore kao destinacije koja privlači ljubitelje ekstremnih sportova i aktivnosti u prirodi.
Iako se na proljeće završava sezona sajmova na kojima se promoviše turistička ponuda, budžet za promociju Crne Gore određen je za kalendarsku godinu.
- Nacionalna turistička organizacija kao nosilac promotivnih aktivnosti na nacionalnom nivou, sa svojim predstavništvima u inostranstvu, u 2012. godini raspolagala je budžetom od milion eura. Kako je to bilo nedovoljno, Ministarstvo održivog razvoja i turizma je za promociju u regionu i na globalnim televizijama opredijelila dodatnih 800.000 eura. Za ovu godinu, NTO raspolaže sa 700.000 eura za promociju, što će biti dopunjeno sa 750.000 eura, koliko će se uključiti Ministarstvo – navodi Radak – Kukavičić.
Da je riječ o minimalnim iznosima, potvrđuju podaci: „Preporuke UNWTO kažu da u promociju destinacije treba uložiti dva odsto prihoda od turizma, što bi u našem slučaju značilo gotovo 15 miliona eura. Ipak, praksa kaže da se ti budžeti kreću oko pet eura po dovedenom gostu, što bi u našem slučaju bilo više od sedam miliona eura. Crna Gora je još daleko od oba ova kriterijuma“, zaključuje pomoćnica ministra za turizma.
ANALITIKA: Na koji način se kruzing turizam u Kotoru uklapa u viziju održivog turizma u Crnoj Gori, tim prije kada znamo da je Kotorski zaliv dio prirodne i kulturne baštine UNESCO-a?
RADAK-KUKAVIČIĆ: Savremeni brodovi su ekološki bezbjedni, a moderni kruzeri su u ekološkom smislu daleko napredniji od većine gradova i sa lakoćom ispunjavaju euro norme o količini štetnih materija u izduvnim gasovima.
Vjerovatnoća da će ekološki incident ili zagađenje mora izazvati neki veliki putnički brod mnogo je manja od mogućnosti da nešto slično izazove jahta. U prilog tome govori podatak da godišnje u Dubrovnik uplovi preko 700 velikih kruzera bez ikakvog incidenta u smislu ispuštanja ulja, zauljenih tečnosti ili bacanja otpada u more sa broda.
Na kruzerima su pravila ponašanja i politika ekološke zaštite izuzetno strogi, pa tako svi članovi posade snose veliku odgovornost. Veliki brodovi imaju i posebnog oficira čiji je isključivi zadatak briga za ekologiju, a brodovi imaju i posebna postrojenja za obradu i skladištenje svih otpadnih i štetnih materija. Ovlašćenja ekološkog oficira na brodu su tako velika da on može čak odmah smijeniti i samog kapetana, u slučaju da brod izazove neki značajniji ekološki incident.
Imajući navedeno u vidu, te činjenicu da je Kotor dio prirodne i kulturne baštine UNESCO-a i zaliv izuzetne prirodne ljepote, dolazak kruzera i ponuda koju imamo u ovom dijelu Crne Gore su naša konkurentska prednost koju ćemo očuvati i dodatno promovisati.
ANALITIKA: Što su Kotor, a samim tim i Crna Gora, dobili dolaskom kruzera?
RADAK-KUKAVIČIĆ: Činjenica je da smo dolaskom kruzera, u Kotoru - prvenstveno, uspjeli da produžimo sezonu na devet mjeseci. Zahvaljujući kruzing industriji, u Crnu Goru organizovano stižu i grupe turista iz različitih zemalja svijeta, uključujući one iz Japana, Koreje, Kine, Australije, Kanade, SAD-a, što znači da na taj način uspijevamo da privučemo i turiste sa brojnih udaljenih tržišta.
Ubuduće će kruzeri najviše klase – brodovi dugi više od 300 metara, sve češće posjećivati luku Kotor, a izgradnjom novog putničkog terminala 2014. godine stvoriće se uslovi da u Kotor, kao što je to već slučaj u Dubrovniku, najveći kruzeri dolaze i tokom zimskih mjeseci. Luku Kotor i Bokokotorski zaliv u poslednje dvije godine posjetile su gotovo sve bitnije svjetske kompanije koje se bave kruzingom: MSC-a, Crystal-a, Royal Caribeann Cruise Line (RCCL) i Princess Cruises-a. Dogovoreno je da njihovi mali kruzeri budu redovni posjetioci Boke i Kotora tokom predstojećih zimskih mjeseci.
ANALITIKA: Što se dešava sa nautičkim turizmom: koji su ključni argumenti u promociji Crne Gore kada je riječ o ovom izuzetno isplativom vida turizma?
RADAK-KUKAVIČIĆ: Razvoj nautičkog turizma u Crnoj Gori je evidentan, a na to nam ukazuje i činjenica da je Porto Montenegro preuzeo primat na Mediteranu po interesovanju i svjetskoj eliti koja koristi usluge ove marine. U planu je i rekonstrukcija turističke i nautičke infrastrukture u drugim primorskim gradovima kako bi upotpunili ponudu i zahtjeve turista. Smatram da smo na dobrom putu, i podaci Monstata govore o tome: u 2012. godini Crnu Goru je posjetilo 348 kruzera - 8,8 odsto više nego 2011. godine, sa 244.084 putnika, što predstavlja porast od 30,4 odsto. Takođe, u 2012. godini Crnu Goru je posjetilo 2.438 jahti što, u odnosu na 2.205 jahti iz 2011. godine, predstavlja rast od 10,5 odsto.
ANALITIKA: Crna Gora se u stranim medijima nerijetko pojavljuje kao destinacija koja privlači ljubitelje ekstremnih sportova i aktivnosti u prirodi. Koji su, prije svega - ekonomski efekti dolaska ovih turista?
RADAK-KUKAVIČIĆ: Sportsko-rekreativni motivi su izuzetan pokretač za turiste iz cijelog svijeta, a Crna Gora svojim prirodnim ljepotama i raznolikušću terena je idealna destinacija za ljubitelje ovog vida turizma. Ekonomski efekti dolaska ovih turista su izuzetno značajni, jer utiču na oživljavanje manje razvijenih područja, valorizaciju nacionalnih parkova i stavljanje u ponudu, otvaranje novih radnih mjesta i podizanje nivoa životnog standarda.
ANALITIKA: Koje su procjene potrošnje turista u Crnoj Gori na kružnim putovanjima brodom, nautičkih turista i turista koji dolaze zbog aktivnog odmora u prirodi?
RADAK-KUKAVIČIĆ: Prema prošlogodišnjoj analizi Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, turisti sa kruzera, kada dođu u Kotor, potroše u prosjeku oko 43 eura po osobi, a članovi posada broda oko 29 eura. Gruba računica pokazuje da je prošlogodišnjih 250.000 putnika sa kruzera u Boki, u crnogorsku ekonomiju od početka godine donijelo priliv od oko 12,5 miliona eura direktnih prihoda. Na to treba dodati naplatu taksi za upotrebu objekata bezbjednosti plovidbe, takozvanu svjetlarinu, od koje je lani prihodovano više od 1,3 miliona eura. Luka Kotor naplaćuje usluge veza, sidrenja i ostale lučke usluge, i lani je od toga imala oko 1,9 miliona eura. Uz to treba računati pilotsku službu, pomorske i turističke agencije koje ovdje zastupaju brodare, snabdjevače brodova, turističke agencije i prevoznike koji organizuju kopnene izlete za putnike sa kruzera, taksiste, lokalne prodavače i ugostitelje. Interesantan je i podatak da je samo tokom boravka broda MSC Divine, bilo angažovano čak 50 autobusa za izlete njenih putnika.
Prema podacima izvršnog direktora Adventure Travel Trade Аssociation i urednika Adventure Travel News-a Krisa Dojla, aktivni turizam je najbrže rastući vid turizma sa 16 odsto - u odnosu na masovni turizam čiji porast iznosi četiri odsto - i ovi turisti troše 67 odsto planiranih sredstava za odmor upravo u destinaciji u kojoj borave.
Da je aktivni turizam u Crnoj Gori ekonomski isplativ, govori niz podataka. Samo u 2010. godini, od turista koji su došli u Crnu Goru specijalizovanim turoperatorima preko projekta Hiking and Biking (Planinarenje i biciklizam) ostvaren je prihod od 3,2 miliona eura. I nacionalni parkovi bilježe rast posjeta, kao i prihoda. Posjeta nacionalnim parkovima u 2012. godini porasla je za 17,5 odsto, dok su prihodi ostvarili rast za skoro 40 odsto.
Sve ovo su samo neki od podataka koji pokazuju da je aktivan turizam u Crnoj Gori već i te kako prisutan i da se konstantno radi na podizanju njegovih standarda i nivoa usluga. Uz dobru i razvijenu platformu puteva, staza, smještaja, sigurnosnih sistema, informacija, sve većeg broja specijalizovanih turističkih agencija i turoperatora (u poslednjih nekoliko godina više od 70 novih turoperatora koji su specijalizovani za aktivan odmor sklopilo ugovore sa domaćim agencijama), te nagrade i međunarodna priznanja Eco Trophy 2011 za projekat Wilderness Hiking & Biking u Crnoj Gori i turistički projekat Vrhovi Balkana koji je ove godine osvojio prestižnu nagradu Turizam za budućnost koju dodjeljuje Svjetski savjet za turizam i putovanja (WTTC) za održivo upravljanje destinacijom, smatram da smo na dobrom putu.
ANALITIKA: Ovogodišnji pokazatelji turistikog prometa u Crnoj Gori, u stvari su efekti prošlogodišnje promocije. Koliko novca je u 2012. godini uloženo u promociju crnogorskog turizma, a koliki je planirani iznos za promociju u 2013. godini?
RADAK-KUKAVIČIĆ: Nacionalna turistička organizacija kao nosilac promotivnih aktivnosti na nacionalnom nivou, sa svojim predstavništvima u inostranstvu, raspolagala je budžetom od milion eura za svoje aktivnosti u 2012. godini. Kako je to bilo nedovoljno da se sve aktivnosti na identifikovanim tržištima kvalitetno sprovedu, Ministarstvo održivog razvoja i turizma je za promociju u regionu i na globalnim televizijama opredijelila dodatnih 800.000 eura od čega - 500.000 za CNN i BBC, i 300.000 za regionalne medije.
Za ovu godinu, NTO raspolaže sa 700.000 eura za promociju. To će biti dopunjeno sa 750.000 eura - sa koliko će se u marketing uključiti Ministarstvo održivog razvoja i turizma - od kojih na međunarodnu kampanju ide 240.000 eura, regionalnu 190.000 eura, onlajn kampanju 195.000 eura, kreiranje vizuelnog identiteta 40.000 eura, i na projekat unaprjeđenja imidža Crne Gore 85.000 eura. Preporuke Svjetske turističke organizacije (UNWTO) kažu da u promociju destinacije treba uložiti dva odsto prihoda od turizma, što bi u našem slučaju značilo gotovo 15 miliona eura. Ipak, praksa kaže da se ti budžeti kreću oko pet eura po dovedenom gostu, što bi u našem slučaju bilo više od sedam milion eura. Vidimo da je Crna Gora još daleko od oba ova kriterijuma.
Kristina JERKOV
