Prema saznaju tog lista, ključni razlog koji bi mogao uticati na to da Sjedinjene Američke Države (SAD) i njihovi partneri ne odškrinu vrata Crnoj Gori je mala podrška javnosti članstvu u NATO-u, koja prema posljednjem istraživanjem iznosi oko 31 odsto.
Drugi razlog, kako su naveli izvori Vijesti, je to što će pristup alijansi zavisiti od rezultata u jačanju vladavine prava i reformi sektora odbrane i bezbjednosti, kojima se crnogorska Vlada trenutno ne može pohvaliti.
Formulacijom “reforme sektora odbrane i bezbjednosti” obuhvaćeno je i suštinsko rješavanje afere praćenja i prisluškivanja diplomata NATO zemalja u Crnoj Gori.
Diplomate zemalja NATO-a neformalnim razgovorima izrazili su veliko razočarenje dosadašnjom neaktivnošću Vlade u oblasti povećanja podrške javnosti crnogorskom članstvu, a posebno nepostojanjem djelotvorne strategije za to i kadrovima koji se time bave.
Visoki američki zvaničnik Filip Riker, nagovijestio je prije dva dana da Crna Gora nije blizu postizanju jednog od dva glavna spoljno-politička cilja.
Upitan da li će Crna Gora dobiti poziv za NATO sljedeće godine, zamjenik državnog sekretara SAD je kazao da se, umjesto na datume, treba fokusirati na ispunjenje ciljeva.
"Vremenski okviri nijesu zasnovani na datumima, već na reformama. To zavisi, prije svega, od uspjeha koji Crna Gora ostvari kada su pitanju neophodne reforme i mislim da bi bilo previše rano govoriti i spekulisati o datumima”, kazao je Riker.
