Kovačević podsjeća da svih ovih godina kontinuiranih istraživanja rezultati nisu izostajali, što svjedoči da je Risan bio važan centar, povezan ekonomski sa cijelim Jadranom, Grčkom, Sicilijom, Egejskim morem.“Veliko je prošle godine bilo otkriće druge ostave novca – više od sto komada Balajasovih novčića. Novac je bio sakriven u ćošku ostataka jedne sobe. Do sada nije poznato da je na jednom lokalitetu pronađeno toliko novca. Dvije godine ranije otkrili smo čak 4.600 primjeraka novca. To je najveće numizmatičko otkriće na prostoru Evrope do sada, kaže naša sagovornica.
O bogatstvu likaliteta Carine svjedoči i podatak da je na ovom mjestu otkrivena helenistička kuća sa magacinom za amfore i prodavnicom helenističke keramike, a tu je otkriveno i malo kupatilo sa kadom i podonim mozaikom. Na drugom dijelu, koji su arheolozi označili kao Carine VII, našli su kuću koju su nazavali Agalonova, u kojoj je bilo kupatilo, taverna, i tu je otkriven i zlatni prsten, importovan sa Sicilije u III vijeku n.e.
Rukovodilac istraživanja Vilma Kovačević kaže da su prošle godine otkriveni ostaci zidova koji se datiraju u četvrti vijek p.n.e. a arheolozima je na ruku išlo to što je bio nizak nivo vode.
Inače, dio centra antičkog grada na prostoru Risna otkriven je sa svim sadržajima koji su obilježavali život tog vremena. Sve ono što pruža mogućnost rekonstrukcije grada je tu - utvrde, pristanište, sidrište, stambeni i javni objekti, vodovod, luksuzni objekti sa kupatilima i mozaicima, trgovački objekti sa magacinima.Risan je za arheologiju, kako kaže Vilma Kovačević, neiscrpan izvor, iako se kontinuirano istražuje dvanaest godina. Stoga se od danas istraživanja nastavljaju, na osnovu petogodišnjeg ugovora o saradnji koji je Centar za konzervaciju i arheologiju sklopio sa Varšavskim univerzitetom.
