- Oduvjek smo pokušavali da zaštitimo naše lične slobode od državne tiranije. Kriptografija je bila naše tajne oružje. Nekada su je koristile samo države u svojim ratovima. Ali stvarajući i šireći sopstveni softver mi smo oslobodili kriptografiju, demokratizovali je i prenijeli je preko granica novog Interneta", napisao je Asanž, prenosi Blic.
Kriptografija je postala standardizovana u veb pretraživačima i drugim softverima koje ljudi sada koriste na dnevnoj bazi.
Ona je vitalno sredstvo u borbi protiv državnog progona, kaže on i dodaje da je to poruka njegove knjige "Kriptovani otpadnici".
"Tokom rada na Vikiliksu, vidjeli smo dokaze da su male zemlje zlostavljane i da njima dominiraju veće. Vidjeli smo da se negira volja naroda, da se izbori kupuju i prodaju i da se bogatstva zemalja poput Kenije kradu i prodaju na aukcijama plutokratama u Londonu i Njujorku", piše Asanž.
Prema njegovim riječima, bitka Latinske Amerike za samoopredjeljenje važna je za mnogo više ljudi nego što tu živi, jer pokazuje ostatku svijeta da je tako nešto moguće.
Ali, on kaže, nezavisnost Latinske Amerike je još u povoju i stalno su prisutni pokušaji podrivanja latinoameričke demokratije, kao što se recimo vidi na primjeru Hondurasa, Haitija, Ekvadora ili Venecuele.
- Masovno špijuniranje nije samo pitanje za demokratiju i vlade - to je geopolitičko pitanje. Špijuniranje čitave populacije od strane stranih sila naravno ugrožava suverenitet. Znamo da stare sile još koriste svaku prednost da odlože ili uguše nezavisnost Latinske Amerike, navodi on.
S druge strane, raspolaganje energetskim resursima utiče na globalnu geopolitiku. Kontrola čak i jednog dijela gasovoda daje ogromnu geopolitičku moć. Ali nova velika bitka ne vodi se za gasovode, već za tokove informacija. Kontrola nad trasom optičkih kablova ispod mora i na kopnu, kaže Asanž.
Bogatstvom se smatra kontrola nad ogromnim protokom podataka koji povezuje čitave kontinente i civilizacije, omogućuje komunikaciju milijardama ljudi i organizacija.
