Čini se da je priča o ustavnim promjenama priča o kompromisu koji su političke partije napravile da bi se manje-više ispoštvale sugestije Venecijanske komisije.
Rezultat višemjesečnog rada ustavnog odbora je prihvatanje amandmana, glasovima vladajuće koalicije, SNP-a i Pozitivne Crne Gore kojima je predviđeno da se VDT, Tužilački i Sudski savjet - koji bi imenovao predsjednika Vrhovnog suda, biraju dvotrećinskom većinom u Skupštini Crne Gore, a kao deblokirajući mehanizam predložena je većina od tri petine poslanika.
Slična rješenja predložila je VK, što je bio osnovni razlog da Demokratska partija socijalista odustane od prijedloga da deblokirajući mehanizam bude apsolutna većina.
Iako je prijedlog u većem dijelu usaglašen sa stavovima Venecijanske komisije, sve partije koje su bile saglasne sa izmjenama zadržale su pravo da mjenjaju svoje amandmane. Drugim riječima: za ono što je javno dogovoreno ostavljena mogućnost tajne dorade i zakulisnih dogovora, koji možda i neće imati direktne veze sa pitanjima pravosuđa.
Prijedlog je već dostavljen poslanicima, a iz DPS-a su poručili da će sigurno podržati amadmane dok će iz SNP-a i Pozitvne uputiti dodatne prijedloge izmjena.
Dorada dogovorenog: „Što se tiče DPS-a to je kucanje na otvorena vrata. Mi ćemo dati saglasnost, a da li će nam se priduržiti drugi - ne znam“ rekao je za Portal Analitika poslanik DPS-a i član Ustavnog odbra Miodrag Vuković odgovarajući na pitanje da li će njegova stranka podržati ustavne amandamne.
On je naglasio da će ako se amandmani ne izglasaju biti napravljena šteta Crnoj Gori.
„Isti amandmani se ne mogu ponovo dati u Skupštinu ako padnu na glasanju. Onda bi otvaranja poglavlja o pravosuđu slijedilo tek za godinu dana i u tom slučaju će neko morati da snosi političku odgovornost“, naglašava Vuković.
Poslanica Pozitivne Crne Gore Azra Jasavić potvrdila je, u izjavi za Portal Analitika, da će njena stranka sasvim sigurno amandmanski djelovati kad pijedlog promjena Ustava dođe na dnevni red Skupštine.“Pozitivna će, sasvim izvjesno, amandmanski djelovati i predložiti da predsjednika Vrhovnog suda bira i razrješava Skupština. Razlog za to je što bi izborom predsjednika Vrhovnog suda od strane Sudskog savjeta, bez obzira na obrazloženi presudni glas predsjednika Sudskog savjeta bila otvorena mogućnost da sudska vlast bude isključivo okrenuta sebi samoj i da djeluje u zatvorenom sudskom krugu čime se smanjuje mogućnost za međusobna kontrolu sve tri grane vlasti”, rekla je Jasavić.
SNP je takođe najavio nove amandmane kad postojeći prijedlog dođe na plenum. Član Ustavnog odobra iz redova SNP-a Velizar Kaluđerović ističe da će stav o tome, kako će SNP glasati - donijeti organi partije.
„SNP ima namjeru da predloži izmjene pojedinih rješenja iz Predloga amandmana. Nadamo se da ćemo o toj potrebi naći zajednički jezik sa kolegama iz drugih opozicionih poslaničkih klubova, jer je za procesuiranje Prijedloga izmjena potreban potpis najmanje deset poslanika, a Klub SNP-a ima devet poslanika. Što se tiče glasanja o Predlogu amandmana u cjelini na sjednici Skupštine Crne Gore, stav SNP-a po tom pitanju utvrdiće organi naše partije“, rekao je Kaluđerović za Portal Analitika.
Poslanik SNP-a je posebno istakao da će SNP istrajati na zahtjevu da norme o nezastarijevanju krivičnih djela u vezi sa „procesom privatizacije, koruptivnih krivičnih djela i djela organizovanog kriminala“ - postanu dio pravnog poretka Crne Gore.
„Tražićemo i da takvo određenje u trenutku glasanja o ustavnim amandmanima bude izvjesno“, rekao je Kaluđerović.
Na pitanje da li će tražiti djela u vezi sa procesom privatizacije, koruptivnih krivičnih djela i djela organizovanog kriminala budu uvrštena i kao ustavna kategorija, Kaluđerović je odgovorio da na to pitanje još nema odgovor SNP-a.
Neprihvatljiv deblokirajući mehanizam: Protiv predloženih izmjena Ustava bili su smo poslanici Demokratskog fronata, a ono oko čega je došlo do nesuglasica je upravo prijedlog da djela vezana za
Organizovani kriminal budu tretirana u Ustavu.Ono što je za DF takođe bilo neprihvatljivo je - postojanje deblokirajućeg mehanizma.
- Demokratski front je bio protiv svih oblika deblokirajućih mehanizama. Ako smo se dogovorili oko izbornog zakona prošle godine dvotrećinskom većinom, mislimo da uvijek postoji mogućnost da se oko dobrih rješenja obezbijedi dvotrećinska većina. Ako imate deblokrajući mehanizam zašto bi se neko dogovarao kad u drugoj fazi postoji neka manja većina - rečeno je Portalu Analitika iz Demokratskog fronta.
Ono što su takođe željeli iz DF-a je da djela vezana za organizovani kriminal obavezno budu tretirana u Ustavu. „Mi smo takođe željeli da u Ustavu bude tretirano nezastarijevanje djela koja se vezuju za organizovani kriminal. To je naš zahtjev koji smo imali gdje smo posebno apostrofirali djela organizovanog kriminala iz oblasti privatizacije i političkih ubistava“, kazali su iz poslaničkog kluba DF-a.
Nasuprot tome, Miodrag Vuković iz DPS-a smatra da je Demokratski front ostao potpuno isključiv ostajući pri svojim stavovima i ne mareći za sugestije Venecijanske komisije. Vuković ističe da su neodrživi zahtjevi DF-a - kao i mogući SNP-a - da se odredba o nezastarijevanju krivičnih dijela iz oblasti orgnizovanog kriminala unese u Ustav.
„To je materija koja treba da se razmatra u okviru izmjena i dopuna krivičng zakonika. Reizbor sudija, što su takođe predložili iz DF-a, ne može biti Ustavna kategorija i to je apsolutno suprotno preporukama Venecijanske komisije", ističe Vuković.
Ono što poslanik DPS-a vidi kao pravno nemoguće iz DF-a gledaju kao zahtjev za „malo detaljnijim zahvatima u popravljanju pravosuđa“.
- Tako bi se odgovorilo zahtjevima Evropske unije i bilo bi saglasno zahtjevima građana da imamo pravosuđe koje bi se uhvatilo u koštac sa korupcijoma i organizovanim kriminalom - rekli su iz DF-a.
Samo DPS napravio ustupke: Iako je očigledno da postoji još otvorenih pitanja koja se tiču promjena Ustava - kao i da su SNP i Pozitivna najavili dodatno amandmansko djelovanje - iz te dvije stranke ističu da se nijesu morali odricati svojih zahtjeva da bi zajednički prijedlog bio usvojen.
„Pozitivna se nije odricala nijednog zahtjeva, već je tražila dvotrećinsku većinu za izbor tužioca u Skupštini. Taj naš zahtjev je vladajuća većina prihvatila. I to je omogućilo da mi prihvatimo ustavne promjene. Ostalo je otvoreno pitanje izbora Predsjednika Vrhovnog suda. Pozitivna smatra da je predsjednika Vrhovnog suda potrebno birati u Parlamentu, dvotrećinskom većinom, u prvom, odnosno tropetinskom većinom u drugom glasanju”, rekla je Azra Jasavić za Portal Analitika.
Ona napominje da prilikom usvajanja prijedloga amandmana na Ustav Crne Gore Pozitivna nije eksplicitno insistirala na ovom rješenju s obzirom da je, kako navodi, na Ustavnom odboru, ranije usaglašen novi sastav Sudskog savjeta.
Velizar Kaluđerović je naglasio da su se stavovi SNP-a u velikoj mjeri podudarali sa preporukama
Venecijanske komisije.„Mi ćemo u skupštinskoj proceduri podnijeti odgovarajuće predloge za izmjenu teksta amandmana i argumentacijom nastojati da naša zalaganja budu prihvaćena.
Inače, mišljenje Venecijanske komisije u dobroj mjeri je podržalo zalaganja SNP-a još u ranijoj fazi razmatranja teksta Predloga amandmana na Ustav Crne Gore, kao i da je model izbora dvotrećinskom većinom sa tropetinskom većinom kao mehanizmom za deblokadu, takođe rješenje koje je predložila SNP”, podsjetio je Kaluđerović.
Čini se da je jedino najjača pratija morala da pravi ustupke. Miodrag Vuković je napomenuo da je DPS bitan ustupak učinio time što je odustao od apsolutne većine kao deblokirajućeg mehanizma.
Politika, pravo i partijski interesi: O identitetskim pitanjima ovoga puta nije bilo riječi jer su partije, očigledno uz sugestiju Venecijanske komisije, bile primorane da pitanja jezika, grba ili himne ne mješaju u raspravu o pravosuđu, kao što je to bio slučaj prilikom prethodnih ustavnih promjena 2011.
„Riječi nije bilo o identitetskim pitanjima. Opozicija je od toga odustala jer su shvatili da nema nikave ucjene identitetskim pitanjima“, poručio je Vuković.Ovoga puta su iz priče o ustavnim promjenama izostala prepucavanja o jeziku, himni i drugim identitetskim pitanjima i čini se da postoji velika vjerovatnoća da prijedlog amandamana na Ustav u dijelu pravosuđa, bude izglasan na sjednici Skupštine 31. jula. Najava dodatnog amandmanskog djelovanja SNP-a i Pozitivne ipak uliva dozu skepse kad je to u pitanju.
Iako su prijedlog javno podržale pomenute opozicione partije očigledno ne žele da odustanu od mogućnosti da vrše pritisak i da možda uspostavljaju tajne zahtjeve vladajućoj većini.
Očigledno je da do dana glasanja nećemo imati odgovor na pitanja - da li će proći ustavne promjene, da li će, ako prođu, biti rezultat zakulisnih političkih dogovora i ko će, ako ne prođu snositi političku odgovornost.
Balša KNEŽEVIĆ
