Koordinatorka projekta iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) Mladenka Vujošević, rekla je da svijest o zdravstvenim problemima uzrokovanih klimatskim promjenama nije zadovoljavajući kod crnogorskog stanovništva. Da bi se to popravilo, smatra ona, potrebno je na pravi način informisati građane.
„Uticaj klimatskih promjena može se smanjiti ili izbjeći preduzimanjem adekvatnih mjera", rekla je Vujošević.
Prema njenim riječima, u sklopu projekta pripremljeni su flajeri „Zaštitimo se od vrućina“, preporuke za zaštitu djece, trudnica, starijih osoba i hroničnih bolesnika kao i televizijski spot. Flajeri "Zaštitimo se i od vrućina" upućene opštoj populaciji, dijeliće se će sa izdanjima štampanih medija.
Direktor Hidrometeorološkog zavoda Crne Gore (HMZCG) Luka Mitrović kazao je da Crna Gora tokom ljetnjih mjeseci ima „saharsku klimu“. Toplotni talasi su, prema njegovim riječima, Crnu Goru zadesili krajem aprila i to je jedan od najranijih toplotnih udara na našim prostorima.
„Najavljen je novi talas, počinje da djeluje danas i trajaće do 30. jula kada ćemo imati dominanti uticaj termičkog grebena“, kazao je on.
Najtoplije će, kazao je Mitrović, biti 28,29 i 30. jula kada će, u području skadarske kotline biti preko 37 stepeni, a predviđa se da će 29. jula biti 40 stepeni i više. Prema riječima specijaliste higijene iz IJZ Ivane Joksimović, opšta preporuka kako bi se vrućine prebrodile je održavanje svježine u domu.
„To je naročito važno za djecu, starije osobe i hronične bolesnike“, poručila je ona.
Joksimović je rekla da je izbjegavanje vrućine od izuzetne važnosti naročito tokom najtoplijeg dijela dana, odnosno od deset do 17 sati.
„Treba izbjegavati teži fizički rad tokom tog perioda i praviti češće kraće pauze da bi se osoba osvježila“, navela je ona.
Joksimović je poručila da je obavezno unošenje dovoljne količine tečnosti kao i rashlađivanje. "Važno imati kod sebe vodu, a preporučljivo je tuširanje više puta dnevno mlakom vodom“, kazala je ona.
Građani, kazala je Joksimović, moraju da vode računa o ishrani. „Obroci da budu češći, ali manje obilni“.
Prema riječima Joksimović, treba nositi prikladnu odjeću, komotnu i od prirodnih materijala. Ona je napomenula da, ukoliko se osoba izlaže suncu, mora da nosi šešire širokog oboda, sunčane naočare i da koristi zaštitne kreme za sunčanje širokog spektra.
„Vrtoglavica, slabost, uznemirenost, intezivan osjećaj žeđi, glavobolja su simptomi koji zahtijevaju da se premjestite na rashlađeno mjesto“, navela je ona.
Ukoliko se simptomi ne gube, već napreduju, Joksimović je preporučila da građani zatraže pomoć ljekara.
Tokom visokih vrućina, istakla je ona, posebnu pažnju treba posvetiti djeci i trudnicama. Epidemiolog Veselinka Beatović, kazala je da se tokom ljetnjih mjeseci mogu javiti različiti poremećaji u organizmu.
„Najteža forma je toplotni udar koji može imati fatalan ishod“, upozorila je ona.
Pored toplotnog udara, dodala je Beatović, u poremećaje uzrokovane vrućinama spadaju toplotna nesvjestica, toplotna iscrpljenost, zamor, grčevi, otoci i osip. Na pitanje da li je u Crnoj Gori zabilježen smrtni slučaj od visokih temperatura, ona je rekla da u IJZ nemaju taj podatak.
„Pretpostavljamo da ima takvih slučajeva, kako u svijetu, tako i kod nas“, rekla je Beatović.
Generalni sekretar Crvenog krsta Jelena Dubak, rekla je da je za potrebe kampanje pripremljen spot koji će biti emitovan na najgledanijim TV stanicama u Crnoj Gori. Prema njenim riječima, spot ima informativnu ulogu upozoravanja na toplotne talase.
„Angažovaćemo i mrežu volontera koji su prisutni u svim crnogorskim opštinama. Oni će distribuirati informativni materijal koji sadrži preporuke stanovništvu o načinu ponašanja tokom toplotnih talasa“, rekla je Dubak. Distribuciju će, dodala je, podržati spasioci na vodi.
„Pored distribucije informativnog materijala, volonteri će prioremiti i simulacije pružanja Prve pomoći u slučajevima toplotnih udara, sunčanice. Cilj nam je da dođemo do što većeg broja građana, posebno najranjivijih grupa“, rekla je Dubak.
Predstavnik GIZ-a, internacionalne agencije Njemačkog federalnog Ministarstva za ekonomski razvoj, koji je finansijski podržao kampanju, Jelena Peruničić, kazala je da je kampanja samo mali korak u razvoju efikasnog sistema upozorqavanja na zdravstvene rizike od visokih temperatura. Ona je rekla da će jedan od narednih koraka biti prva međusektorska saradnja na polju podizanja svijesti o zdravstvenim rizicima tokom vremenskih nepogoda.
„Bez visokog nivoa javne svijesti o rizicima po zdravlje zbog ekstremnih vremenskih neprilika, mala je vjerovatnoća da će se uzeti u obzir upozorenje na njih“, rekla je Peruničić.
