Prema njegovim riječima u narednom periodu će insistirati na daljem jačanju fiskalne discipline, a u cilju održivog sistema zarada.
„Iniciraćemo izmjenu regulatornog okvira koji definiše zarade u javnom sektoru, u pravcu definisanja načina utvrđivanja zarada za sve zaposlene u javnom sektora koji će biti uslovljen trendom ekonomskih i fiskalnih parametara“, najavio je on.
Žugić je podsjetio da je početak mandata ove Vlade obilježilo uvođenje paketa hitnih mjera fiskalnog prilagođavanja, koje je bilo uslovljeno neodložnom potrebom zaustavljanja trenda pogoršanja fiskalnih parametara, u prvom redu budžetskog deficita i, njime generisanim, nivoom javnog duga.
U pitanju je, kako je istakao ministar, bio set nepopularnih mjera i teških odluka, od čije se implementacije nikako nijesu očekivali politički poeni, niti bolji rejting Vlade, ali jesu efekti u vidu doprinosa fiskalnoj konsolidaciji i stabilizaciji javnih finansija i oni, kako podaci pokazuju, nijesu izostali.
„Implementacijom pomenutih mjera, uz intenzivne aktivnosti na borbi protiv sive ekonomije, obezbjeđujemo stabilnost javnih finansija, što će, postepeno, smanjivati neravnotežu između prihoda i rashoda i time, potrebu za zaduživanjem. Paralelno, ekonomska politika Vlade fokusirana je na podsticanje ekonomskog rasta, što je glavni instrument u borbi sa krizom i jedini dugoročni put do oporavka naše ekonomije“, istakao je Žugić.
Zbog toga su Vlada i Ministarstvo finansija posvećeni definisanju i implementaciji mjera koje treba da podstaknu stvaranje nove vrijednosti i obezbijede snažniji rast BDP-a. Prema Žugićevoj ocjeni u tom dijelu, ohrabruje značajan broj investicija koje su inicirane ili su već u toku, a odnose na infrastrukturu, turizam, energetiku (prva dionica autoputa Bar–Boljare, Porto Montenegro - Adriatic Marinas, Luštica bay resort - Orascom, Kumbor - Socar, Plavi horizonti – Qatari Diar, Sveti Marko - Metropol Group, zatim izgradnja malih hidroelektrana, rudnik uglja “Maoče“, TE Pljevlja, podmorski kabal Terna).
„Kao rezultat svih, do sada, preduzetih mjera, na kraju prve polovine 2013. godine, možemo konstatovati da su prvih šest mjeseci tekuće godine karakterisala, većim dijelom, pozitivna ekonomska kretanja. Prema posljednjim raspoloživim podacima, makroekonomski i posljedično, fiskani indikatori kretali su se u pozitivnom smjeru. Poslije pada bruto društvenog proizvoda BDP u 2012. godini od 0,5 odsto, ekonomija je u prvom kvartalu 2013. godine ostvarila realni rast BDP-a od 4,3 odsto, u odnosu na isti kvartal prošle godine, dok preliminirani podaci za drugi kvartal pokazuju da je došlo do rasta BDP-a od oko 1,7 odsto“, naglasio je Žugić.
On je naveo da je ova stopa rasta dominantno opredijeljena rastom industrijske proizvodnje, trgovine na malo i boljom naplatom poreza, što je pozitivna posljedica borbe protiv sive ekonomije. Inflacija je na nivou projektovane i zabilježen je rekordan nivo zaposlenosti u posljednjih nekoliko godina.
Što se fiskalnih trendova tiče, Žugić je objasnio da je prvu polovinu 2013. godine obilježila stabilizacija prihoda budžeta i ostvarenje naplate iznad planiranog nivoa. Ostvareni su prihodi budžeta u iznosu od 516,1 miliona eura ili 1,43 odsto iznad planiranog nivoa i 8,8 odsto iznad naplate za isti period 2012.godine.
„U istom periodu, kao rezultat primjene mjera fiskalne konsolidacije, došlo je do ušteda na rashodnoj strani budžeta. Rashodi budžeta su iznosili 595,6 miliona eura, što predstavlja smanjenje u odnosu na planirane rashode za 30,7 miliona eura ili za 4,9 odsto“, pojasnio je ministar finansija.
A što se tiče deficita budžeta, kako je istakao Žugić, on za prvih pola godine pokazuje tendenciju smanjenja, kako u odnosu na prethodnu godinu, tako i u odnosu na plan za 2013. godinu.
Prema riječima Žugića deficit budžeta u ovom periodu iznosio je 79,6 miliona eura ili 2,3 odsto procijenjenog BDP-a za 2013. godinu. U maju i junu ostvaren je neznatan deficit, što je posljedica dobre naplate prihoda i pozitivnih efekata ljetnje turističke sezone.
Međutim, on je naglasio da ostvareni pomaci ne smiju usporiti niti oslabiti naše napore na jačanju finansijske i fiskalne stabilnosti, čemu efekti u vidu povećanih prihoda kratkoročno doprinose.
„Dugoročno, stabilnost se postiže kroz generisanje nove vrijednosti i snažnije stope ekonomskog rasta. U tom kontekstu, zadatak države je da sprovede strukturne i regulatorne reforme, uz poštovanje principa fiskalne odgovornosti, za šta smo stvorili regulatorne pretpostavke, donošenjem Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti. I u narednom periodu ćemo, iz ugla naše nadležnosti, insistirati na daljem jačanju fiskalne discipline, a u cilju održivog sistema zarada, iniciraćemo izmjenu regulatornog okvira koji definiše zarade u javnom sektoru, u pravcu definisanja načina utvrđivanja zarada za sve zaposlene u javnom sektora koji će biti uslovljen trendom ekonomskih i fiskalnih parametara“, zaključio je u uvodniku Biltena Ministarstva finansija resorni ministar Radoje Žugić.
Izvor: CdM
