D
Megaconus, koji je obitavao na šumskom tlu, stariji je od T-rexa, a ima dosta osobina gmizavaca, pa izgleda da je pripadnik vrste koja je prethodila sisarima. Međutim, Arboroharamiya, njegov suavremenik i bliski rođak koji je živio na drveću, izgleda kao pravi sisar.
Prema izvještaju predstavljenom u novom broju časopisa Nature, oba stvorenja su pripadnici haramijida – grupe životinja koja se pojavila prije nekih 212 miliona godina, a prvi put je otkrivena krajem 1840-ih. Do danas su bili opisani samo dio čeljusti i zubi sa svojstvima karakterističnim za glodare. Ali, u novoj studiji predstavljene su i njihove kičme, kosti udova, stopala i repova.
- Fascinantno je da su istovremeno otkrivena dva prilično potpuna kostura, tako nevjerovatno nepoznate grupe - rekao je jedan od autora studije Ričard Sajfel, paleontolog iz Prirodnjačkog muzeja Oklahome, u Normanu, dodavši da će novi fosili iz osnova promijeniti pojmanje evolucije sisara.
Megaconus je pronađen u stijenama pokrajine Unutrašnje Mongolije u Kini, starim oko 165 miliona godina. Živio je na šumskom tlu i težio oko 250 grama. Tomas Martin, paleontolog na Univerzitetu u Bonu i njegove kolege, smjestili su fosil na porodičnom stablu na osnovu poređenja sa životinjama iz više od 100 drugih grupa. Rezultati su pokazali da su preci savremenih sisara živjeli prije 180 miliona godina, a da su se haramijidi - uključujući Megaconusa, odvojili na zasebnoj grani 40 miliona godina prije nego što su se razvili pravi sisari.
Arboroharamiya je živio prije 160 miliona godina na sjeveroistoku današnje Kine. Bio je dobro prilagođen životu na drveću. Imao je relativno male ruke i noge, ali veoma duge prste, proporcionalno čak duže od savremenih sisara, stanovnika drveća. Kosti repa pokazuju da im je i on služio za hvatanje. Prema obliku zuba, hranio se sjemenkama ili je bio svaštojed. Donja vilica bila mu je slična onoj kod sisara, koja nema tri dodatne kosti karakteristične za gmizavce. Iz njih su se kod sisara razvile kosti srednjeg uha.
Na osnovu analize više od 400 anatomskih svojstava više od 50 različitih vrsta drevnih sisara, stručnjaci su ovo stvorenje stavili na porodično stablo sisara i zaključili da su se prvi sisari pojavili prije 201 do 228 miliona godina.
Nakon objavljivanja dvije studije, stručnjaci su najavili da će im trebati još kostiju, po mogućnosti lobanje, ili barem još detaljnijih analiza kako bi riješili misteriju pripadnosti ovih životinja, koje vjerovatno spadaju među naše najstarije pretke.
Foto: tportal.hr
