Ljeto je vrijeme kada smo u mogućnosti da konzumiramo brojne vrste voća i povrća, ali i razne vrste poslastica, brze hrane; miris prepečenog mesa sa roštilja, kuvanih ili pečenih klasova, dolazi bukvalno sa svih strana. Sa ljetom stižu redovne vijesti o trovanju hranom, stomačnim virusima koje donosi bakterijski zatrovana voda…I, kao i uvijek, mediji daju dajdžest savjete o pravilnoj ishrani…
Koliko su građani Crne Gore zaista svjesni opasnosti koje nosi nepravilna ishrana, neprilagođena svakodnevnom ritmu života, koji iz godine u godinu postaje sve brži?
Umješnost dobre kombinacije: Doktorica Zorica Đorđević, specijalista higijene iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZ), za Portal Analitika kaže da ne „postoje zdrave ili nezdrave namirnice, već da je u pitanju samo odabir, kombinacija i količina hrane“. Ona dodaje da je mediteranska hrana „svojevrstan standard pravilne ishrane, budući da je preporučuje i Svjetska zdravstvena organizacija, kao prototip hrane za suzbijanje hroničnih nezaraznih bolesti“. Mediteranska ishrana podrazumijeva redovni unos voća, povrća, robe, uz redovno korišćenje maslinovog ulja, ali i mahunarki, oraščastih plodova…Osim što su potvrdili da je takva ishrana blagotvorna za tijelo, naučnici su ustanovili da je konzumacija maslinovog ulja dobra i za mentalno zdravlje.
Doktorica Đorđević objašnjava za Portal Analitika da je ishrana koju preporučuje Institut za javno zdravlje usklađena prvenstveno sa preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), te da nije bazirana na krvnim grupama, koje neki autori zagovaraju. Ona dodaje da je znak pravilne i izbalansirane ishrane, zadovoljavajuće stanje organizma, kao i poželjan tjelesni sastav.
- Zadovoljavajuće stanje ishranjenosti ili dobar nutritivni status je neophodan uslov za optimalno zdravlje. Nepravilna ishrana je značajan doprinoseći faktor u razvoju najčešćih hroničnih bolesti: raka, srčanih oboljenja, moždanog udara, šećerne bolesti, hipertenzije, gojaznosti, bolesti koštano-mišićnog sistema, tvrdi doktorica Đorđević.
Kako se Crnogorci hrane: Kada je u pitanju ishrana crnogorskih građana, postoje različiti podaci do kojih je došlo Ministarstvo zdravlja, nakon sprovedene Nacionalne ankete u 2008. godini. Prema tim podacima, građani Crne Gore se ne mogu pohvaliti da imaju pravilne navike u ishrani: tek svaki drugi odrasli stanovnik Crne Gore konzumira tri glavna obroka svakog dana, dok trećina stanovnika redovno – preskače jutarnji obrok.
Te negativne navike posljedica su, pokazalo je istraživanje, hroničnog nedostatka novca – problema koji svakog dana opterećuje prosječnog građanina Crne Gore.
- Odrasli u centralnom dijelu Crne Gore, muškarci i oni iz najbogatijeg kvintila indeksa blagostanja redovnije su imali tri obroka dnevno, dok su odrasli na jugu Crne Gore, žene, lica sa osnovnim ili nižim obrazovanjem kao i oni iz najsiromašnijeg kvintila indeksa blagostanja imali tri obroka dnevno znatno rjeđe nego odrasli stanovnik Crne Gore, objašnjava doktorica Đorđević.
Da je bijeli hleb popularniji među stanovnicima govori i činjenica da većina građana – prema istraživanju više od 70 odsto odrasle populacije - na svojoj trpezi uglavnom ima ovu vrstu namirnice. Tek svaki deseti građanin koristi integralni, ražani i slične vrste hljeba. Riba, taj bitan sastojak zdrave ishrane, rijetko je na tanjirima crnogorskih porodica: četvrtina populacije jede ribu manje od jedan put nedjeljno. Riba se, inače, rjeđe konzumira na sjeveru Crne Gore, u ruralnim područjima, među starim licima i onima sa osnovnim ili nižim obrazovanjem.Nešto je bolja situacija kada je voće u pitanju: skoro polovina odraslih stanovnika svakodnevno koristi ovu namirnicu, češće na jugu Crne Gore.
-Učestalost dnevnog unosa svježeg voća kod odraslih u Crnoj Gori iznosi nešto ispod 40 odsto i znatno je ispod prosjeka među stanovništvom na sjeveru Crne Gore, naročito kod muškaraca, ruralnog stanovništva, ljudi sa osnovnim ili nižim obrazovanjem i starijim osobama, kaže doktorica Đorđević.
Opasne navike: istraživanja ali i praksa ukazuju da većina građana je primorana da razmišlja uglavnom o preživljavanju; za kvalitetniju ishranu, prosto, nedostaje novca.
Svaki peti odrasli stanovnik „nikada ne uzima u obzir uticaj na zdravlje pri izboru hrane“, a to je opet izraženije na „sjeveru Crne Gore, i to u ruralnim područjima, kod muškaraca, i najstarije populacije, te kod stanovnika sa osnovnim ili nižim obrazovanjem i pripadnika dva najniža kvintila indeksa blagostanja“. Pravilna ishrana, prema riječima doktorice Instituta, podrazumijeva adekvatan izbor namirnica u skladu sa tzv. piramidom ishrane, te adekvatan način pripreme, kao i ustaljen ritam obroka. Piramida objašnjava da je pored dnevnog unosa određenih grupa namirnica, od izuzetne važnosti fizička aktivnost, i to prije svega hodanje.
I doktorica Đorđević potvrđuje činjenicu da moderno vrijeme nameće određeni način života, da je slobodnog vremena sve manje, kao i da se sve manje ljudi bavi fizičkim aktivnostima, pa je samim tim i teško organizovati pravilnu ishranu.
- Međutim, zbog očuvanja zdravlja i preveniranja mnogih bolesti i poremećaja zdravlja koji su uslovljeni nepravilnom ishranom mora se više pažnje posvetiti ishrani svakog pojedinca. Raznolikost i umjerenost je ključ zdrave ishrane. Nijedna namirnica ne sadrži sve bitne hranjive sastojke u količini koja nam je potrebna, stoga treba jesti raznovrsnu hranu. Što je hrana raznolikija, to je mogućnost da se razviije deficit ili prevelika količina pojedinih hranjivih sastojaka manja, tvrdi sagovornica Portala Analitika.
Ona za čitaoce objašnjava da bi svakodnevno trebalo u ishrani imati hranu iz nekoliko grupa, te da je obavezan unos: žitarica, povrća, voća, mlijeka i mesa. Žitarice treba unositi jer su važan izvor energije za ljudski organizam, nemaju holesterol a bogate su esencijalnim masnim kiselinama i biljnim vlaknima. Najvažniji u ishrani su hljeb i proizvodi punog zrna žitarica.
Potraga za vitaminima: Dr Đorđević naglašava da je povrće nezamjenjiva komponenta naše svakodnevne – zdrave - ishrane zbog bogatstva vitamina, minerala i prehrambenih vlakana, a preporučuje dnevnu konzumaciju povrća i voća veću od 400 grama. Voće „poboljšava vitalnost, djeluje povoljno na varenje, odličan je izvor energije, ima visok sadržaja vitamina i minerala, nenutritivnih komponenata hrane koje su značajne za očuvanje zdravlja i ''voćnih kiselina'' koje nam daju osvježavajući ukus“. Voće, kao i povrće, trebalo bi konzumirati svježe, sirovo ili tek kratko termički obrađeno da bi se smanjio gubitak korisnih sastojaka.
Za sve, a naročito za mlade, doktorica preporučuje mlijeko i mliječne proizvode kao izvor kalcijuma potrebnog za izgradnju kosti - više od pola litra dnevno.
Prilikom priprema hrane poželjno je koristiti masti i ulja u umjerenim količinama, a najbolje je koristiti maslinovo ulje. Opreznost je potrebna i sa dodavanjem soli, koja se može zamijeniti začinskim biljem.
Kada je u pitanju broj obroka, doktorica Đorđević sugeriše pet obroka dnevno: tri veća i dva manja, koje nikako ne treba „preskakati“ već uskladiti sa dnevnim aktivnostima. Vrijeme između obroka treba da bude tri do četiri sata, a po staroj poslovici koja kaže „doručak pojedi sam, ručak podijeli sa prijateljem, a večeru daj neprijatelju“, ali i prema riječima doktorice, „doručak je najvažniji obrok i ključni faktor u kontroli tjelesne težine“.Treba obratiti pažnju da glavni sastojci i doručka i večere budu hljeb i žitarice, a za doručak preporučljivi su još i mlijeko i mliječni proizvodi.
- Ručak se preporučuje da je svježe kuvani, topli obrok. S obzirom na to da je ručak najobilniji obrok u toku dana, trebalo bi da je tako pripremljen da ne opterećuje organe za varenje. Izvori ugljenih hidrata kao što su, žitarice i proizvodi od punog zrna žitarica, krompir, riža su važan izvor energije. Obezbjeđuju organizmu pored uglenihi hidrata i biljne bjelančevine, minerale i vitamine. Meso i riba su izvor visoko vrijednih bjelančevina, vitamina i minerala. Crvena mesa (junetinu, govedinu, jagnjetinu, svinjetinu) trebalo bi umjereno konzumirati jer sadrže nepoželjne, zasićene masti. Prednost ima nemasno meso živine i riba, a poželjno je da su zastupljene i mahunarke. Od salata se preporučuje obojeno povrće jer je bogatije provitaminima i drugim značajnim komponentama, opisuje Đorđević idealan i zdrav ručak.
Međuobroke bilo bi poželjno (čitaj: treba) uključiti i jezgrasto voće orah, lješnik, ili voćni jogurt i slično.
- Međuobroci su važni jer povećavaju radnu sposobnost. Ako pojedinac "preskoči" međuobrok, prevelik je razmak između glavnih obroka pa glavni obroci ispadaju preobilni i teže se vare, govori sagovornica Portala Analitika.
Problem bezbjednosti hrane: S obzirom na to da smo u poslednje vrijeme bili svjedoci raznih afera oko bezbjednosti hrane koju konzumiramo, pitali smo doktoricu Zoricu Đorđević kakva je i koliko je bezbjedna hrana koju jedemo.
- Pojam apsolutno zdrave i nekontamirane hrane u današnjim uslovima je nerealan i zato u svijetu postoji tendencija da se mogući rizici prepoznaju i svedu na najmanju moguću mjeru. Pored prirodnih komponenti koje je čine biološki vrijednom u namirnicama se mogu naći i brojne strane supstance koje su manje ili više štetne po zdravlje. Tu prije svega spadaju mikroorganizmi i njihovi toksini, aditivi i rezidue kontaminenata. Zdravstveno bezbjedna hrana ne sadrži mikrobiološke, fizičke, hemijske, radiološke ili bilo koje druge kontaminente, objasnila je specijalista higijene, ističe dr Đorđević.
Ona dodaje da „mogućnost kontaminacije postoji na svakom koraku u lancu hrane od sirovine do potrošača“, te da to može dovesti „do oboljenja sa dugoročnim i kratkoročnim manifestacijama i posljedicama“. Bolesti koje se „prenose hranom su po svom nastanku ili infektivne ili toksične“ a „zavisno od vrste i količine unijetog infektivnog ili toksičnog agensa, dužine ekspozicije i niza drugih faktora, kliničke manifestacije biće različite“.
- Bezbjednost hrane mora biti obezbijeđena na nacionalnom i na internacionalnom nivou, posebno imajuću u vidu trend globalne trgovine hranom i slobodan protok roba. Zakonom se uređuju osnovna načela za obezbjeđenje zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite interesa potrošača i zahtjeve u oblasti proizvodnje i prometa bezbjedne hrane. Primarni zadatak je integrisanje svih mjera i institucija, koji definišu ulogu države u bezbjednosti hrane. Službena kontrola zdravstvene bezbjednosti hrane u Crnoj Gori vrši se putem inspekcijske kontrole i monitoringa. Ovlašćenja su definisana u Zakonu. Zakonom o bezbjednosti hrane, primarna odgovornost za bezbjednost hrane prenosi se na subjekte u poslovanju s hranom kroz uvođenje adekvatnih internih sistema kontrole tokom proizvodnog procesa (HACCP, Dobra proizvođačka, Dobra uzgojna, Dobra higijenska praksa) kojima se dodatno povećava odgovornost subjekata u poslovanju s hranom, objašnjava doktorica Đorđević ko treba i kako da brine o bezbjednosti hrane.
Tajna broja vegetarijanaca: Iako u Crnoj Gori postoje ljudi koji u svojoj ishrani ne koriste namirnice životinjskog porijekla, u Institutu za javno zdravlje ne postoje podaci o tačnom broju vegetarijanaca.
Sagovornica Portala Analitika poručuje da „isključivanje tako značajne grupe namirnica kao što je meso i proizvodi nije u skladu sa preporukama o pravilnoj ishrani“. Ona dodaje da je „moguće da se pravilnim izborom i kombinacijom namirnica smanji nedostatak potrebnih hranljivih materija“. Ipak, prema njenim riječima vegetarijanci su češće u riziku nedostatka nekih minerala i vitamina, kao i malokrvnosti usled nedostatka gvožđa.
Nedostatak vremena kao i manje fizičkih aktivnosti, ali i postojanje nezdravih namirnica, ne smiju biti izgovori za nepravilnu ishranu, jer po Nacionalnoj anketi već nosimo epitet nacije koja ne brine o pravilnoj ishrani. Pravilnim odabirom i kombinacijom hrane, uz umjerenost i raznolikost možemo se pravilno hraniti, čime možemo održavati optimalno zdravlje i na taj način efikasnije funkcionisati i kvalitetnije živjeti.
Kristina ĆETKOVIĆ
