Šćepanović kaže da pacijentim imaju tri obroka, i to doručak u 7 sati, ručak u 12, kao i večera u 18 časova. U zavisnosti od vrste bolesti prema ljekarskom uputu i vrsti dijagnoze mogu dodati i do tri užine.
- Užina za 22 sati je uvijek voćna i bolesnicima se dijeli uz večeru. Dijetu za ishranu bolesnika svakodnevno određuje ordinirajući ljekar i upisuje u temperaturnu listu. U slučajevima bilo kakve izmjene ona se mora evidentirati u temperaturnu listu, kaže za Portal Analitika dijetetičarka Kliničkog.
Prema riječima Šćepanović, odjeljenski jelovnik sastavlja glavna sestra na osnovu podataka iz temperaturnih lista i dostavlja ga dijetetičarima, koji na osnovu njega sastavljaju sastavlja glavni jelovnik po kome se obračunava potrebna količina namirnica na bazi normativa.
- Hrana mora biti servirana na odgovarajući način i podijeljena prema odgovarajućim dijetama, objašnjava sagovornica Portala Analitika.
U Kliničkom centru zastupljene su 22 dijete, među kojima su obična cijela hrana, hepatična dijeta - namijenjena za bolesnike sa hroničnim oboljenjem jetre i žučne kese kao i kod teških formi hepatitisa, dijeta kod opekotina, redukciona dijeta, dijeta za tuberkulozu, čajna dijeta, ulkusna dijeta u mirnoj i krvarećoj fazi, strogo eliminaciona dijeta i dijeta kod gihta, kao i dijete za cirozu jetre i kronovu bolest.
- Crijevna dijeta se primjenjuje kod pacijenata sa oboljenjima digestivnog trakta, tj. želudačnog i crijevnog trakta, enterokolitisom, bacilarnom dizenterijom i hroničnim kolitisom. Inafarktna stroga dijeta za oboljele od teškog oblika infarkta miokarda u prvim danima bolesti. Dijabetična dijeta je namijenjena za bolesnike koji boluju od dijabeta i u zavisnosti da li su na tabletama ili insulinu, koriste tri glavna obroka i dvije odnosno tri užine (insulun zavisni), kaže Vera Šćepanović viša dijetetičarka Kliničkog.
Ona objašnjava i da postoji nekoliko dijeta za pacijente sa oboljenjima bubrega i to: bubrežna hipoproteinska dijeta sa 20 grama bjelančevina) koja je namijenjena za bolesnike sa vrlo visokom ureom u preterminalnoj fazi hronične bubrežne insuficijencije, zatim bubrežna dijeta za bolesnike koji su na hroničnom programu hemodijalize, i na kraju bubrežna hiperproteinska dijeta za nefrotski sindrom za 120 grama bjelančevina za pacijente koji su u fazi nefrotskog sindroma gdje je potreban unos više bjelančevina.
- Neslana dijeta je za bolesnike sa povišenim krvnim pritiskom i zastojem tečnosti u organizmu gdje treba ograničiti unos natrijuma. Lako probavljiva dijeta namijenjena je za ulkusne bolesnike i rekovalascentne od želudačno-crijevnih oboljenja i hepatitisa, objašnjava za čitaoce Portala Analitika Vera Šćepanović.
Viša dijetetičarka Kliničkog kaže da se postoperativna kašasta dijeta daje pacijentima poslije operacije na jenjaku, želucu, tankom crijevu, debelom crijevu, kao i kod onih sa opštim teškim stanjem i visokom febrilnošću, te da se primjenjuje nakon tečne dijete.
- Tečna dijeta za nosnu sondu se primjenjuje za bolesnike kojima je onemogućena ishrana prirodnim putem (usled operacije ždrijela, grkljana, fistule i suženja ždrijela, komatozna stanja i teške anoreksije).Dijeta bez glutena (celijakija) je namijenjena bolesnicima koji su alergični na gluten iz pšenice i pšeničnih proizvoda, priča Šćepanović.
Ona dodaje da se u njihovoj instituciji poslije obične cijele hrane, najčešće priprema dijabetična dijeta jer je u poslednje vrijeme povećan broj oboljelih od dijabetesa, i to kod svih uzrasta, počev od djece do ljudi u dubokoj starosti.
- U prosjeku svaki dan pripremimo od 90 do 100 obroka za dijabetičare, navodi viša dijetetičarka Kliničkog centra Crne Gore.
Jelovnika za pacijente sa dijabetesom od 1900 kalorija sadrži doručak, ručak, večeru i tri užine, sa ugljenim hidratima, mastima, bjelančevinama, hljebom, mlijekom, voćem, mesom, masnoćom, kao i povrćem.
Tako bi idealan doručak za pacijenta sa dijabetesom trebao da se sastoji od oko 200 grama mlijeka, kisjelog mlijeka ili jogurta, sa 50 grama hljeba ili jedne kifle. Prva užina sastoji se od 25 grama hljeba ili pola kifle, dva kuvana jaja ili 90 grama nemasne salama ili 90 grama kravljeg sira, uz 100 grama nekog voća.
Ručak koji se servira u Kliničkom centru sadrži 50 grama hljeba ili 200 grama kuvanog pirinča, makarona ili krompira, zatim 90 grama kuvanog ili pečenog goveđeg ili telećeg mesa, ribe ili piletine, ili par viršli, ili 135 grama kravljeg sira. Uz ovo ide kuvano povrće, kao i supa i 100 grama voća po želji, a sve treba da bude pripremljeno sa dvije kafene kašike ulja.
Druga užina sastoji se od 240 grama mlijeka ili 200 grama jogurta ili kisjelog mlijeka, 50 grama hljeba ili jedne kifle. Za večeru pacijenti Kliničkog sa dijagnozom dijabetesa dobijaju 50 grama hljeba ili jednu kiflu ili 200 grama kuvanog krompira, uz 90 grama mesa, par viršli ili 135 grama kravljeg sira, uz 200 grama salate. Užina prije spavanja podrazumijeva 200 grama voća.
Šćepanović napominje da se sve namirnice koje se koriste za ovaj jelovnik kuvaju, te da se mlijeko, čajevi i kompoti zaslađuju saharinom ili asugrinom, te da se nedjeljno može dati od četiri do pet jaja, kao i da se salate i začini koriste po želji pacijenta.
Foto: cdm.me
K. ĆETKOVIĆ
