Portal AnalitikaIzvor
Danas će se oglasiti zvona crkava širom SAD u trenutku kada će Barak Obama, prvi crni predsjednik SAD, govoriti sa stepenica ispred Memorijalnog centra Linkoln. Prije 50 godina, oko 250.000 ljudi učestvovalo je u Maršu na Vašington uzvikujući slogane "Jednakost sad" i pjevajući "Pobijedićemo". Marš je organizovan pod nazivom "Marš na Vašington za posao i slobodu".
Tog dana je tada 34-ogodišnji Martin Luter King bio posljednji govornik. Ostavljajući po strani napisan tekst, on je izgovorio čuvene riječi "Imam san da će se jednog dana ova nacija izdići i da će živjeti po pravom kredu njenog postojanja:
- Za nas je ova istina sama po sebi razumljiva, da su svi ljudi stvoreni jednaki. Martin Luter King ubijen je u 39. godini, u atentatu 4. aprila 1968. godine. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1964. godine.
Današnje obilježavanje Marša na Vašington i Kingovog govora, kada je pred 250.000 ljudi pozvao na jednaka prava za sve Amerikance, i crne i bijele, razlog je za podsjećanje da su crnci i dalje najsiromašniji sloj društva, a zapažanje o tome kako crni Amerikanci žive na „siromašnom pustom ostrvu usred velikog okeana materijalnog blagostanja” prilično je aktuelno i danas.
Prosječna plata afroameričkog domaćinstva za 40 odsto je niža nego kod bjelačkog, što je direktan uzrok težeg upisivanja njihove djece u bolje (i skuplje) škole, što opet ograničava njihovu pokretljivost na društvenoj ljestvici.
„Stotinu godina poslije Proklamacije o emancipaciji, crnci tavore po ćoškovima američkog društva i prognanici su u sopstvenoj zemlji. Zato smo došli u našu prijestonicu da bismo unovčili ček”, grmio je prije pola vijeka Martin Luter King sa stepenica Linkolnovog memorijala.
