Ministarsvo kulture raspisalo je 14. oktobra dva javna poziva koji su direktno vezani za kreiranje budućeg Zakona o kinematografiji. Možda i najznačajniji zakon iz domena kulture, mogao bi Crnoj Gori da obezbijedi dobro mjesto na mapi sedme umjetnosti u svijetu, barem onako kao što su to posljednjih nekoliko godina uspjele Hrvatska i Srbija.
Dragica Milić, generalna direktorka Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo u Ministarstvu kulture, za Portal Analitika potcrtava da im predstoji još posla, ali da na novi zakon nećemo dugo čekati.
- Očekujem da će do kraja godine Zakon o kinematografiji biti utvrđen kao predlog – kazala je ona, što znači da će za njegovo stupanje na snagu još trebati „zeleno svjetlo“ Vlade i Skupštine.
U prvom se javnost poziva na uključivanje u javnu raspravu o aktuelnom tekstu Nacrta zakona o kinematografiji, koji je istovremeno objavljen na internet stranicama Ministarstva. Poziv se odnosi na sve u Crnoj Gori - od stručnjaka do laika – na pojedince, kompanije, nevladine organizacije i udruženja koji su na bilo koji način povezani sa kinematografijom u Crnoj Gori, kao i na političke partije, vjerske zajednice, medije i priređivače igara na sreću. Javna rasprava će trajati do 23. novembra, a za 15. novembar je predviđeno organizovanje okruglog stola sadržaju tog dokumenta. Prijedlozi, sugestije i komentari na Nacrt zakona mogu se dostavljati Ministarstvu kulture, a više detalja možete pročitati na internet stranici Javnog poziva za raspravu.
- Ovaj Nacrt zakona smo već poslali mnogima koji će raditi na njegovom tekstu. Pored ostalog, poslali smo ih i svim parlamentarnim strankama. One će biti u prilici da prate sve što se radi na Nacrtu zakona i već sada, u toku javne rasprave, da daju svoje predloge.
Poziv za NVO: Istovremeno sa prvim, Ministarstvo kulture je raspisalo i drugi Javni poziv, i to nevladinim organizacijama iz oblasti filma i kinematografije, za predlaganje kandidata koji će se naći u Radnoj grupi za izradu Prijedloga zakona o kinematografiji. Naime, Radna grupa treba da taj, provobitni dokument i prijedloge za njegovu izmjenu koje će čuti na javnoj raspravi, pretoči u konačni dokument – Prijedlog zakona o kinematografiji, koji će se naći pred Vladom, a zatim i poslanicima u Skupštini Crne Gore. Nevladine organizacije mogu predložiti po jednog kandidata, a prijedloge mogu uputiti Ministarstvu kulture do 21. oktobra. Tri dana kasnije, Ministarstvo će obavijestiti predlagače o eventualnom izboru kandidata. Uslovi koje kandidati treba da ispunjavaju takođe su precizirani u Javnom pozivu.
- Paralelno sa javnom raspravom, na Radnoj grupi će se raditi sugestije. Relativno brzo nakon njenog završetka, biće gotov izvještaj o tome što smo tokom javne rasprave prihvatili od sugestija – pojasnila je Milić.
Po ugledu na Hrvatsku: Dok se iščekuju prve reakcije na prvu verziju dokumenta, nameće se logično pitanje – na koga smo se najviše ugledali prilikom njegovog nastanka.
- Prilikom koncipiranja Nacrta zakona, koristili hrvatsko istkustvo. Hrvatska je nova članica Evropske unije, tako da je njeno zakonodavstvo već usaglašeno sa evropskim tekovinama i preporukama. To nam je bio i osnovni pokazatelj. Naravno, koristili smo i iskustva drugih zemalja, tačnije ono što je primjenjivo na situaciju u Crnoj Gori – kaže Milić za Portal Analitika.
Kako se navodi u obrazloženju Zakona o kinematografiji, koji je trenutno u formi Nacrta, taj dokument treba da obezbijedi dugoročan razvoj ove kulturne oblasti.
- Zakonom je definisan institucionalni okvir za obavljanje djelatnosti kinematografije koje su od javnog interesa, utvrđena obaveza države da finansira kinematografiju, ali i drugih subjekata koji na posredan ili neposredan način koriste kinematografska djela i građu, da izdvajaju određenu godišnju naknadu za razvoj kinematografije i obavljanje svih djelatnosti koju ova kompleksna oblast sublimira. Takođe, koristeći iskustva drugih zemalja, Zakonom je, pod određenim uslovima, propisana mogućnost povraćaja jednog dijela sredstava koja inostrani producenti potroše snimajući u Crnoj Gori, kao vid podsticaja za afirmaciju ovog kinematografskog segmenta koji je odavno zaživio u regionu, ali i većini evropskih zemalja.
Nova filmska institucija: I upravo su to ključne odredbe zakona koji bi trebalo da nam konačno obezbijedi više filmova u crnogorskoj produkciji ili koproduciji, ali, prije svega, značajnije strane produkcije koje će snimati u Crnoj Gori.
To znači da će država uskoro formirati Filmski centar Crne Gore, pandan organizacijama pod nazivom Film Commission koje već djeluju i u regionu.
- Biće to mala institucija. Njen osnovni zadatak je da bude posrednik između kinematografskog sektora u Crnoj Gori i svih koji se bave tim poslom. Dakle, cilj Filmskog centra je promoviše i protežira Crnu Goru u svijetu - za snimanja, saradnju, članstvo u međunarodnim organizacijama, obuku kadrova, korišćenje potencijala Crne Gore – ističe generalna direktorka Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo.
Definisani su i novi načini finansiranja, kako se navodi, „unaprjeđenja i razvoja kinematografije u Crnoj Gori“. Za to će biti zadužen Filmski fond za koji će sredstva izdvajati svi koji se bave „prometom, distribucijom, prikazivanjem, iznajmljivanjem, kablovskog, satelitskog i internet prenosa i distribucije kinematografskog djela“. Preciznije, to su javni servis i komercijalni emiteri, kablovski, satelitski i internet operatori, bioskopi, priređivači igara na sreću i zabavnih igara, operatori javnih komunikacijskih mreža i operatori za usluge „video on demand“.- Definisali smo nove izvore finansiranja, mada ne znamo kako će formiranje Filmskog fonda dočekati obveznici... Kinematografska taksa, koja se ranije bila uvedena, na sličan način je definsala izdvajanja, ali je zbog negativnog stava obveznika ukinuta. Ovog puta smo se potrudili da iskoristimo sva iskutava zemalja u regionu i Evropi, pa smo prema njima odredili način izdvajanja. Išli smo na niske stope, ali će izdvojeni novac svakako mnogo značiti za našu kinematografiju.
Bez poreskih olakšica: Jedan od razloga zbog kojih je Filmski centar neophodan svakako su zahtjevi stranih ekipa za snimanje u Crnoj Gori. Milić navodi kako su često u prilici da im se obrate inostrani producenti.
- I uvijek nas pitaju da li ima povraćaja sredstava za snimanje u našoj zemlji. Zato smo se opredijelili da takve ulakšice i uvedemo, kao jednu od podsticajnih mjera za one koji rade u Crnoj Gori. Zakonom je već definisano ko može da traži povraćaj novca. Podzakonskim aktima ćemo precizirati koji troškovi se za to priznaju.
Na pitanje da li su se razmatrale eventualne poreske olakšice, u smislu smanjenja ili oslobađanja, Milić podsjeća da Ministarstvo kulture nije u mogućnost da to predlaže, niti da o tome odlučuje.
- To može jedino Ministarstvo finansija, pa ako oni budu smatrali da je potrebno, poreske olakšice će biti definisane podzakonskim aktima – zaključuje generalna direktorka Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo.
K.JERKOV
Foto: Kotor Art, bfi.org.uk
