Direktor Direktorata za upravne unutrašnje poslove Abid Crnovršanin podsjetio je da je rok za podnošenje tog zahtjeva dva puta produžavan, i naglasio da ne vjeruje da se to može desiti i nakon 31. decembra.
Crnovršanin je na konferenciji za novinare rekao da se, i pored produženja zakonskih rokova, u Crnoj Gori nalazi oko 4,8 hiljada raseljenih i interno raseljenih koji nijesu podnijeli zahtjev za regulisanje svog statusa.
On je podsjetio da, prema podacima o preregistraciji, u Crnoj Gori boravi ukupno oko 16 hiljada tih osoba, i to oko pet hiljada raseljenih i 11 hiljada interno raseljenih, pojašnjavajući da su interno raseljeni oni koji su došli sa Kosova, dok su raseljeni iz drugih država bivše Jugoslavije.
Prema njegovim riječima, od početka primjene Zakona o strancima, 7. novemra 2009. godine, do 15.oktobra ove, podnijet je 9.851 zahtjev, od čega je pozitivno riješeno 6.831, negativno 269 a 2.751 je u postupku rješavanja.
„Ako ovim podacima dodamo da je oko 1,1 hiljadu raseljenih već primljeno u crnogorsko državljanstvo, da je izdato oko 130 garancija za prijem i da se u postupku nalazi oko 120 zahtjeva, ostaje još oko 4,8 hiljada osoba koje nijesu podnijele zahtjev za regulisanje svog statusa“, precizirao je Crnovršanin.
On je naglasio da je u Crnoj Gori učinjeno sve što je bilo moguće da se tim osobama pomogne i da se to pitanje konačno riješi, ali se u tome još nije uspjelo.
„A podaci o broju podnesenih zahtjeva govore da to i dalje ide veoma sporo, jer je u ovoj godini od 1. januara do 15. oktobra, podneseno svega 597 zahtjeva“, naveo je Crnovršanin.
On je rekao da to pokazuje da se ni novim produženjem rokova ne bi mnogo promijenilo.
„Imajući u vidu tu dinamiku, da produžimo rok i za pet godina - ne bi bilo efekta“, smatra Crnovršanin.
On je podsjetio da raseljeni i interno raseljeni, za razliku od drugih stranaca u Crnoj Gori, status stranca sa stalnim nastanjenjem ostvaruju pod privilegovanim uslovima, jer su oslobodjena obaveze pružanja dokaza o obezbijeđenim sredstvima za izdržavanje, smještaju i zdravstvenom osiguranju.
Crnovršanin je kazao da je, osim te, doneseno niz mjera u cilju rješavanja tog problema, među kojima je i smanjenje administrativnih taksi koje se odnose na regulisanje stalnog nastanjena, izdavanje lične karte za stranca i lične radne dozvole, koje sada koštaju svega 40, a 2010. godine iznosile su 380 EUR.
Neophodno je, kako je naveo, samo odluka raseljenih i interno raseljenih da se jave organizacionim jedinicama MUP i podnošenjem zahtjeva iskoriste zakonsko pravo da regulišu svoj status.
„Jer ukoliko to ne učine, rizikuju da izgube sva prava koja su imali u Crnoj Gori, a svojim nečinjenjem dovode sebe da se nađu u poziciju stranca sa neregulisanim, odnosno nezakonitim boravkom u Crnoj Gori“, upozorio je Crnovršanin.
On je ocijenio da je glavni problem to što još nepostoji čvrsta opredijeljenost kod te populacije šta, zapravo, žele.
„Da li će da se integrišu u Crnoj Gori, da li da zadrže neke prinadležnosti, neka socijalna davanja koja primaju iz Srbije ili zemlje porijekla... Onda se sve to, izgleda, pomalo mjerka - ako ovo dobijem – šta ću tamo izgubiti, đe mi je bolje... Ali to ne može da traje beskonačno“, pojasnio je Crnovršanin.
On je naglasio da je Crna Gora definitivno učinila sve da omogući svima koji žele da se integrišu.
„Onaj koji ne želi, to je stvar njegove volje, i on će svojom voljom i svojim nečinjenjem dovesti sebe u neku pravnu situaciju u kojoj mi ne želimo da se bilo ko nađe“, zaključio je Crnovršanin, prenosi Mina.
Šef pravnog tima UNHCR-a Aleksandar Čađenović kazao je da se ta organizacija pridružuje pozivu raseljenima da bez odgađanja predaju zahtjev za regulisanje svog statusa, odnosno za dobijanje statusa stranca sa stalnim nastanjenjem u Crnoj Gori.
„To je mogućnost za konačnu, kvalitetnu i potpunu integraciju tih osoba u Crnoj Gori, naravno – ako to žele“, rekao je Čađenović.
On je podsjetio da dobijanjem statusa stranca sa stalnim nastanjenjem u Crnoj Gori, te osobe dobijaju pun pristup osnovnim pravima gotovo kao crnogorski državljani, osim kada je u pitanju pravo glasa i zapošljavanje u nekim od državnih organa.
Čađenović je kazao da su predstavnici UNHCR-a svakodnevno na terenu, i da razgovaraju sa raseljenima i interno raseljenima.
„Potpuno smo svjesni njihovih problema i troškova oko kompletiranja zahtjeva sa dobijanje statusa stranca sa stalnim nastanjenjem“, rekao je on.
Čađenović je pojasnio da Crna Gora jeste višestruko smanjila troškove za podnošenje tog zahtjeva ali su oni u zemljama porijekla i dalje izuzetno visoki.
On je naglasio da raseljeni to mogu da urade u ambasadama svojih država u Crnoj Gori, dok interno raseljeni sa Kosova da bi prikupili dokumentaciju moraju ići u tu državu, i to najmanje dva puta, što značajno povećava troškove i predstavlja veliki problem za njih, prenosi Mina.
„Bez obzira na to, dolazimo u kritični momenat da sa istekom roka, poslije 31. Decembra, rte osobe budu ilegalno u Crnoj Gori. Zato apelujemo na njih da naprave dodatne napore kako bi osigurali svoju budućnost“, poručio je Čađenović.
On je pojasnio da oni koji žele da se integrišu, ako pribave sva potrebna dokumenta, dobijaju stalno nastanjenje u Crnoj Gori, što im kroz deset godina omogućava dobijanje crnogorskog državljanstva.
