Kopredsjedavajući Radne grupe za izgradnju povjerenja u izborni proces, Srđan Milić, ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika da bez podrške Demokratske partije socijalista nema dvotrećinske većine za donošenje izmjena zakona o izboru poslanika i odbornika. Milić smatra da je za dogovor o setu izbornih zakona ključan dogovor između Demokratske partije socijalista i Demokratskog fronta.
- Poslije 23 godine parlmentarizma u Crnoj Gori konačno ćemo imati situaciju, nadam se, jer ne bi volio da se desi neko iznenađenje u narednih dva-tri dana, da se pravnom regulativom steknu uslovi za regularan i transparentan izborni proces, rekao je Milić za Portal Analitika.
Milić, koji je i predsjednik Socijalističke narodne partije, nije želio posebno da komentariše najavljenu rezoluciju Demokratskog fronta o odgovornosti za aktere afere Snimak.
- Otom-potom. Bilo bi neozbiljno da komenatarisati bilo što što još uvijek ne postoji u pisanom obliku. Bojim se da oni koji komentarišu to pitanje više govore o svojim političkim željama a ne onome što stvarno stvarno treba Crnoj Gori, a to je kvalitetan odgovor na jasan zahtjev Evropske unije o političkom i pravnom završetku afere Snimak, rekao je Milić.
ANALITIKA: Prije dva dana je na zahtjev većine članova Radne grupe treći put produžen mandat radu tog skupštinskog radnog tijela i to do 8. novembra. Da li očekujete da do tog novog roka Radna grupa završi svoj posao?
MILIĆ: Na insistiranje više članova Radne grupe odlučio sam da, sa kolegom Milutinom Simovićem, obavijestimo Kolegijum predsjednika parlamenta da ćemo raditi do narednog petka.
U ponedeljak će biti trideseta sjednica Radne grupe na kojoj će biti glasanje zakonu o izboru poslanika i odbornika. U utorak će biti razmatran zakon o registru prebivališta i boravišta, a u srijedu zakon o crnogorskom državljanstvu. U četvrtak će članovi Radne grupe razmatrati zakon o finansiranju političkih partija, a u petak o izboru predsjednika Crne Gore. Dan za danom će se na Radnoj grupi glasati o predlozima zakona.
To znači da rokovi za pojedine zakone neće biti do petka, već onako kako sam nabrojao - dan za danom. Nema potrebe da bilo šta produžavamo.
ANALITIKA: Radna grupa, pojačana predstavnicima uticajnih NVO, prije pola godine je dobila kompleksan zadatak da pripremi prijedloge za izmjene čitavog seta izbornih zakona. Da li ste optimisti da će biti moguće i u samom parlamentu postići dogovor, imajući u vidu iskustvo da se o prošlom izbornom zakonu pregovaralo skoro četiri godine?
MILIĆ: Iako je Radna grupa počela rad formalno prije pet mjeseci suštinski smo morali čekati da Anketni odbor o aferi Snimak završi svoj rad i tek onda krenemo u jedan kvalitetan i konkretan rad. Podsjećam da je Anketni odbor 20. jula završio svoj rad. Mi smo potom radili u avgustu, septembru dok u oktobru nijesam zadovoljan dinamikom rada jer i dijelom nijesam bio prisutan na sjednicama zbog svojih obaveza.
Moram ipak napomenuti: nijedna Radna grupa u istoriji parlamentarizma u Crnoj Gori nije radila više izmjena i dopuna zakona. Znamo svoje obaveze, znamo značaj teme kojom se bavimo! I potpuno smo spremni da, bez imalo sujete, kada predlozi uđu u proceduru u Skupštinu Crne Gore saslušamo kolege i iz klubova poslanika ako bi imali inicijative koje bi obezbijedile da zaštitimo izbornu volju građana i prihvatimo ih. Nemamo šta sada da budemo pesimisti ili optimisti - ići će predlozi prema Skupštini i tamo ćemo vidjeti krajnji rezultat.
ANALITIKA: Koji su najveći izazovi u daljem radu Radne grupe jer je utisak da - kada je u pitanju ključni zakon o izboru poslanika i odbornika - i dalje ima dilema?
MILIĆ: Čuli ste da predstavnici DPS-a i Demokratskog fronta imaju nekoliko otvorenih pitanja kada je u pitanju taj zakon, pitanja za koje su i jedni i drugi ubijeđeni da će se u krajnjem dogovoriti. Mislim će onaj predlog koji je došao od gospodina Milutina Đukanovića u vezi elektronske identifikacije biti prihvaćen od strane DPS-a.
ANALITIKA: Kada je riječ o elektronskoj identifikaciji birača tu je bilo nekih nejasnoća u javnosti. Možete li nam objasniti taj koncept glasanja koji bi trebalo da bude novina na dan glasanja?
MILIĆ: Ključna stvar je da na biračkom mjestu nećemo imati više sprejeve i čitače tih sprejeva kojim su bukvalno maltretirani glasači. Dakle, na biračkom mjestu će se dolaziti samo sa biometrijskom ličnom kartom koja će vjerovatno biti jedini dokument sa kojim se može glasati. Tek ćemo razgovarati da li će to biti moguće i sa pasošem. Provlačenjem kroz identifikator će se obezbijediti elektronska identifikacija birača, s tim da smo mi iz SNP-a kategorički protiv fotografisanja birača što je predložilo Ministarstvo unutrašnjih poslova. Fotografisanje birača nie potrebno, jer smatamo da je dovoljno da se na laptopu pojavi nakon identifikacije uvećana lična karta i da svi članovi biračkog odbora mogu da vide da li se radi o licu koje je zaista donijelo ličnu kartu.
Dakle, predsjednik biračkog odbora neće imati više ekskluzivno pravo da obavlja identifikaciju birača i da pogledom na fotografiju sam vrši identifikaciju lica koje je izašlo na izbore. Smatram da je u pitanju predlog koji će značajno unaprijediti rad biračkih odbora.
ANALITIKA: Vi ste pominjali i ideju glasanja putem izbornog pečata. Koji su motivi za takav Vaš prijedlog?
MILIĆ: Pa vidjeli ste i sami da postoje razne varijante zloupotreba prilikom glasanja putem hemijskih olovki raznih boja. Da ne bismo tumačili da li plava olovka ili svijetlo plava, da li ćemo glasati zaokruživanjem ili kvadratićima, predložio sam - izborni pečat kao rješenje.
Mislim da taj segment treba uozbiljiti i namjerno sam isprovocirao tu priču predlažući pečat da bi se izbjegla upotreba hemijskih olovki prilikom glasanja. Mislim da u tom kontekstu treba koristiti neka uporedna iskustva država u okruženju kao i u Zapadnoj Evropi.
ANALITIKA: O radu na setu izbornih zakona bilo je riječi i na sastanku sa visokim zvaničnim Evropske komisije gospodinom Danijelsonom.
MILIĆ: Opozicija je mnogo postigla zahvajuljući posjeti i sastanku sa generalnim direktorom Direktorata za proširenje Evropske unije gospodinom Danijelsonom. Na tom sastanku on nam je kazao da vjeruje da ćemo mi naše zakonodavstvo uskladiti sa evropskim. Ipak, mimo toga, nam je ukazao da nam je potreban sistem koji će obezbijediti sigurnost da se ne može pojaviti lice sa istim podacima - koje ima dvije biometrijske lične karte! To nam MUP nije mogao garantovati. Smatramo da nakon uvođenja tog sistema - koji košta 600 hiljada eura - takva vsrta manipulacija neće biti više moguća.
Finansiranje tog projekta ćemo riješiti od donacije - ili od naših evropskih prijatelja ili preko Parlamentarne skupštine OEBS-a. Mislim da zajedno možemo da uštedimo građanima tih 600 hiljada eura.
ANALITIKA: Dokle ste stigli kada je u pitanju još jedan segment izbornog procesa - registar boravišta i prebivališta?
MILIĆ: Radna grupa je imala još jedan zadatak i uspješno smo ga započeli a tiče se zakona o registru boravišta i prebivališta. Tu je jako bitan i registar naše dijaspore odnosno registar svih onih lica koji imaju i koji su podnijeli zahtjeve za crnogorsko državljanstvo. Značajan nam je i registar beskućnika kojih ima jedan značajan broj u Crnoj Gori .Dakle, sve ono što smo uradili na Radnoj grupi kudikamo prelazi pitanje biračkih spiskova!
Želimo da se zaista obezbijedi da 620 ili 650 hiljada stanovnika sa jedne strane imaju sve podatke u informacionom sistemu a da sa druge strane zahvajuljući predlogu SNP-a znamo ko nam ulazi u državu i da na svim graničnim prelazima imamo jasnu identifikaciju ljudi kako onih koji su u tranzitu tako i onih koji borave turistički. Treba da budemo povezani sa Europolom i da na taj način napravimo prevenciju bilo kakvih kriminalnih aktivnosti.
ANALITIKA: Ako bi ovo sve što ste kazali i što je naumila Radna grupa bilo sprovedeno u djelo, da li bi konačno u Crnoj Gori došli do situacije da imamo izborni proces čije rezultate će na kraju da bez rezerve prihvate svi? Primjer prošlih predsjedničkih izbora gdje su obije strane proglasile pobjedu je jasna opomena.
MILIĆ: Da. Poslije 23 godine parlmentarizma u Crnoj Gori konačno ćemo imati situaciju, da će, nadam se, jer ne bi volio da se desi neko iznenađenje u narednih dva - tri dana, da se pravnom regulativom steknu uslovi za regularan i transparentan izborni proces
Treba reći da bez DPS-a nema dvotrećinske većine za donošenje zakona o izboru poslanika i odbornika jer se taj zakon jedini donosi sa dvotrećinskom većinom. Bez Demokratskog fronta nećemo imati onaj dio koji je bitan - a to jasan signal da se vraća povjerenje u izborni proces. Znači veoma je bitno kako će glasati Demokrtaski front i DPS - a najbitnije je u cijeloj priči njihov međusobni dogovor. Kada je u pitanju SNP mi ćemo prvo vidjeti koja su konkretna rješenja. Za nas su veoma važna sva pitanja koja smo pokrenuli.
ANALITIKA: Demokratski front je najavio da će Skupštini podnijeti rezoluciju o odgovornosti za sve aktere afere Snimak. Kakav je stav SNP-a o toj najavljenoj rezoluciji?
MILIĆ: Otom potom. Bilo bi neozbilno da komenatarisati bilo što još uvijek ne postoji u pisanom obliku. Bojim se da oni koji komentarišu to govore o svojim političkim željama a ne onome što stvarno stvarno treba Crnoj Gori a to je kvalitetan odgovor na zahtjev Evropske unije o političkom i pravnom završetku afere Snimak.
Nenad ZEČEVIĆ
