Na konefernici je usvojen dokument Big Win for Dinaric Arc, na kome su zajedno radili Svjetski fond za prirodu (WWF), crnogorsko Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN).
Usvajanjem dokumenta, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo, Makedonija, Slovenija i Srbija obavezale su se da će zajedno raditi na unaprjeđenju zaštićenih područja.
Ministar turizma i održivog razvoja Branimir Gvozdenović kazao je da se je usvajanje deklaracije Big vin za Dinarski luk potvrda zajedničke spremnosti zemalja regiona da se, koordinirano i kooperativno, suprotstave izazovima u procesu održivog razvoja i očuvanja i unaprjeđenja biodiverziteta.
On je ocijenio da bi pozitivan stav prema zaštiti i unaprjeđenju životne sredine trebalo da pretpostavlja izgrađen pravilan odnos prema objektima u prirodi, kulturnim vrijednostima i radom stvorenim dobrima, kao i prema međuljudskim odnosima u duhu humanizma i tolerancije.
„Za ovako formiran stav, uz prisutan odgovarajući entuzijazam i istrajnost u sprovođenju aktivnosti predviđenih u okviru projekta Parkovi Dinarskog luka, na planu zaštite unaprjeđenja i turističke promocije čitave jedne regije, možemo reći da smo ostvarili dobru regionalnu saradnju“, kazao je Gvozdenović.
Generalni direktor WWF-a, Džim Lip, kazao je da Dinarski luk krasi bogatstvo prirodnog kapitala, zbog čega je Fond tu regiju identifikovao kao mjesto od globalne važnosti za biološku raznolikost.
„WWF čestita svim uključenim vladama na njihovom odabiru dugoročnih ciljeva povezanih s održivim razvojem, umjesto opredjeljivanja za kratkoročne ekonomske koristi“, rekao je Lip.
Direktor kancelarije IUCN za jugoistočnu Evropu, Boris Erg, kazao je da ta organizacija podržava zvanično prihvatanje ciljeva u zaštiti prirode.
„Kao što su jačanje sistema za očuvanje prirode, proglašavanje novih i efikasnijih zaštićenih područja, poboljšano upravljanje zaštićenim područjima, efikasno sprovođenje relevantnih politika Evropske unije, poboljšanje prekogranične i međusektorske saradnje, kao i prepoznavanje koncepta prirodnog kapitala“, naveo je Erg.
Prema njegovim riječima, ostvarivanje tih ciljeva zahtijeva nove i dodatne ljudske i finansijske resurse.
„Zemlje ne samo da imaju mandat da ih realizuju na nacionalnom nivou, ispred nas je i zajednički zadatak da blisko sarađujemo kako bismo efikasno radili na ostvarivanju međunarodnih ciljeva, koje postavljaju CBD Strateški plan za biodiverzitet 2011-2020. i Strategija biodiverziteta Evropske unije do 2020. Godine“, kazao je Erg.
Big Win for Dinaric Arc nastavak je inicijative koju su 29. maja 2008. godine zajednički potpisali ministri regiona zaduženi za pitanja zastite životne sredine, saopšteno je iz Ministarstva.
Tom prilikom je, kako su naveli, dogovoreno da će se ojačati međusobna saradnja u sprovođenju obaveza, a svaka od šest potpisnica pripremila je i nacionalni popis aktivnosti za podršku sprovođenju ciljeva Programa rada na zaštićenim područjima, od kojih je do danas ispoštovano više od 80 odsto.
Svrha Inicijative je da se uspostavi dobro upravljanje i reprezentativna mreža zaštićenih područja koja će pružiti praktičnu osnovu za dugoročnu saradnju koja omogućava dobit na lokalnom i nacionalnom nivou.
„Novi sporazum Big Win for Dinaric Arc će sada, kroz obnovu posvećenosti regionalnoj i prekograničnoj saradnji, približiti jugoistočnu Evropu viziji velike prekogranične mreže zaštićenih područja. Ova zajednička predanost će pomoći u očuvanju bogate biološke i kulturne raznolikosti“, naveli su iz Ministarstva.
U okviru Konferencije Parkovi Dinarskog luka održana je i konstitutivna sjednica novog saziva Nacionalnog savjeta za održivi razvoj i klimatske promjene, na čijem će čelu biti predsjednik Filip Vujanović.
„Rreformom Savjeta izmjenjeni su i prošireni struktura, mandat i naziv Nacionalog savjeta za održivi razvoj, u smislu fokusa na klimatske promjene. Savjet sada sa predsjednikom broji 21 člana iz različitih društvenih struktura“, saopšteno je iz Ministarstva.
Iz tog resora su kazali da će jedna od glavnih tema kojima će se Savjet baviti do kraja naredne i početkom 2015. godine biti revizija Nacionalne strategije održivog razvoja 2014-2020, kao krovnog strateškog dokumenta.
„Kao ključni rezultat, Strategija treba da definiše dugoročne ciljane vrijednosti na čije sprovođenje će Crna Gora da se obaveže do 2020, odnosno 2030. Godine, i koji će biti osnov za planiranje kratkoročnih i srednjoročnih prioritetnih mjera i aktivnosti“, precizireali su iz Ministarstva.
