Skoro trećina građana Crne Gore (31,8 odsto) ne bi željela da bude saradnik na poslu pripadniku romske nacionalnosti, pokazalo je istraživanje o etničkoj distanci u Crnoj Gori.
„Kada je riječ da pripadnik druge etničke skupine bude pretpostavljeni na poslu ispitanicima, prema Crnogorcima je distanca 7,3, Srbima 12,5, Bošnjacima/Muslimanima 24,2, Albancima 36,8, Hrvatima 31,1 i Romima 43,5 odsto“, objašnjava metodolog CEDEM-a Miloš Bešić i dodaje da „ljudi u Crnoj Gori teško prihvataju da neko ko nije njihove nacionalnosti ima rukovodeći položaj“, kazao Miloš Bešić.
Kao jedno od osjetljivih pitanja, prema rezultatima istraživanja, ispostavilo se i pitanje vaspitanja djece, tj. nacionalna pripadnost vaspitača.
„Skoro svaki drugi građanin Crne Gore (46,1 odsto) ima problem da neko ko pripada albanskoj nacionalnosti bude vaspitač djeci u školi“, objašnjava Bešić i dodaje da vrijednosti rastu i kada se radi o stranim nacijama.
U Crnoj Gori, kako je pokazalo istraživanje CEDEM-a, ljudi „etničku toleranciju“ shvataju kroz druženje i komunikaciju.
Gotovo 43 odsto ispitanika ne bi željelo da se druži i posjećuje sa Romima, 34,6 odsto sa Albancima a oko 31 odsto sa Hrvatima.
„Svaki peti građanin ili građanka Crne Gore, ne bi želio da živi sa Albancem u istoj državi“, objašnjava Bešić rezultate istraživanja.
Visok stepen distanciranja, na pitanje života u istoj državi, ispitanici imaju prema Romima – 22,5, Hrvatima – 19,9 i Bošnjacima/Muslimanima – 12,7.
Distanciranje se nastavlja i kada je u pitanju život u susjedstvu ili u istoj zgradi, tj. radi se o sličnim vrijednostima kao i u prethodnom pitanju.
„2,4 odsto je distanciranje u odnosu na Crnogorce, 8 u odnosu na Srbe, 15,4 – Bošnjake. Opet vrijednosti u odnosu na Hrvate i Albance rastu. 24,9 odsto građana Crne Gore ne bi željelo da u komšiluku ima Albance, odnosno 24,1 – Hrvate. Za Rome već vrijednost ide na 31,5 odsto. Nema nikakve sumnje da se prema Romima pravi najveći mogući stepen distance“, objašnjava metodolog CEDEM-a.
Više od 64 odsto ispitanika ne bi željelo da bude u daljem srodstvu putem braka sa pripadnicima romske nacionalnosti, oko 53 odsto sa Albancima a 46,5 odsto sa Hrvatima. Gotovo 70 odsto ispitanika ne bi stupilo u brak sa pripadnikom romske populacije niti bi željelo da njihova djeca to učine, oko 63 odsto isto misli za Albance, a oko 56 odsto za Hrvate.
Metodolog Miloš Bešić je objasnio da prosječna distanca u odnosu na sve etničke skupine potvrđuje da je najveća etnička distanca prema Romima, jer više od 46 odsto građana ima tu distancu prema pripadnicima romske populacije.
„Prema Albancima je ta vrijednost 39,4 odsto, a prema Hrvatima 35,6 odsto. To su vrlo visoke vrijednosti, čak su prema pripadnicima stranih nacija nešto niže, do 31,5 koliko je ta vrijednost za Amerikance“, naveo je Bešić.
On je dodao da je najmanja prosječna distanca prema Crnogorcima - 7,4 i prema Srbima - 13,2.
Bešić je kazao da su, prema njegovom mišljenju, najvažniji podaci o međuetničkom distanciranju, koji su izraženi na skali od nula do devet.
Ti podaci pokazuju da je međuetnička distanca Crnogoraca prema Srbima 0,7 a Srba prema Crnogorcima 0,9. Distanca Crnogoraca prema Bošnjacima/Muslimanima je 2,3, a njihova prema Crnogorcima 1,5.
Distanca Crnogoraca prema Albancima je 3,3, dok je distanca Albanaca prema Crnogorcima 0,6.
„Albanci prema Crnogorcima ne grade distancu, ali Crnogorci prema Albancima – i te kako“, naglasio je Bešić.
Najveću distancu pokazuju Srbi prema Albancima - 5,1, dok Albanci prema Srbima imaju distancu 3. Srbi imaju visoku vrijednost distance i prema Bošnjacima/Muslimanima, i ona iznosi 4, dok je distanca Bošnjaka/Muslimana prema Srbima 2,7.
Bošnjaci/Muslimani imaju veću distancu prema Albancima nego obratno, 2,9 u odnosu na 1,4.
Ukupni podaci pokazuju da je etnička netolerancija kod Crnogoraca 2,22, kod Srba 3,43, kod Bošnjaka/Muslimana 2,4 a kod Albanaca 2,28.
„Dakle, Srbi pokazuju najveći stepen distanciranja u odnosu na druge etničke skupine. Razlike nisu drastične, ali oni pokazuju najveći nivo distanciranja“, naveo je Bešić.
On je podsjetio na podatke iz 2007. godine, kada je istraživanje dalo mnogo veće vrijednosti nego današnje.
„Te godine su sve ove vrijednosti bile mnogo više nego što su danas, i bili smo, sa stanovišta mjerenja, u situcaiji kad je etničko distanciranje moglo da napravi ozbiljnu prepreku normalnom funkcionisanju društva“, pojasnio je Bešić.
On je kazao da novi podaci o distanciranju u odnosu na sve etničke skupine pokazuju da su te vrijednosti znatno niže nego 2007. godine, i da su niže i od onih iz 2004. Što, kako je naveo, govori o pozitivnim trendovima.
„Svaka pojedinačno nacionalna skupina je tolerantnija nego što je bila 2004. i 2007. godine, osim Bošnjaka/Muslimana. Jedino se pripadnici te skupine u prosjeku više distanciraju u odnosu na ostale, nego što je to bio slučaj 2004. godine, dok kod svih ostalih imamo pozitivne trendove“, naveo je Bešić.
On je precizirao da je vrijednost ukupne etničke distance 2004. godine bila 3,14, tri godine kasnije 3,83, dok je ove godine 2,6.
„Generalno, koliko god nas brinule pojedinačne relacije i odnosi između različitih etničkih skupina, možemo reći da je ove godine Crna Gora etnički tolerantnija nego što je bila 2007. ali i 2004. godine kad su te vrijednosti bile niže“, zaključio je Bešić.
On je, na konferenciji za medije, objasnio da „jedine empirijske podatke o etničkom distanciranju i odnosima između etničkih skupina u Crnoj Gori daje ovo istraživanje“. Bešić dodaje da se u svim državama koje su demokratske ali i multietničke, etnička distanca mjeri.
„Odnosi između etniciteta i nacionalnih skupina, u multietničkim državama, i njihov stepen slaganja, s jedne strane jeste mjera demokratije, s druge strane mjera stabilnosti sistema“, objasnio je metodolog CEDEM-a važnost istraživanja o etničkoj distanci.
U istraživanju je korišćena međunarodno priznata Bogardusova skala za mjerenje socijalne odnosno etničke distance.
Kako je saopšteno na konferenciji uzorak je reprezentativan za sve punoljetne građane Crne Gore. Realizovan je u 16 sljedećih opština: Bijelo Polje, Berane, Pljevlja, Podgorica, Nikšić, Cetinje, Herceg Novi, Ulcinj, Bar, Budva, Tivat, Kotor, Rožaje, Plav, Žabljak i Kolašin.
U istraživanju je učestvovalo ukupno 790 ispitanika, uzorak je dvostruko stratifikovani sa slučajnim izborom ispitanika u okviru definisanih popisnih krugova. Standardna statistička greška mjerenja iznosi +/-3,5 odsto. Istraživanje je realizovano u periodu od 12. do 30. novembra 2013.godine.
