Predsjednica SMCG Marijana Camović u svom uvodnom izlaganju rekla je da novinari ovom inicijativom ne traže samo da se stanje i uslovi u kojima rade poprave, već nude i konkretna rješenja – u ovom slučaju izmjene Krivičnog zakonika.
Inicijativa koju su danas predložili HRA i SMCG se uglavnom zasniva na primjerima koji se nalaze u okruženju, u Srbiji i Hrvatskoj.
„U okviru pregleda uporednopravnih rješenja iz krivičnih zakona država kojima je obezbijeđena pojačana zaštita novinara, treba obratiti pažnju na primjere Srbije i Hrvatske, koje pojačanu krivičnopravnu zaštitu pored službenih lica i novinara obezbijeđuju i drugim osobama koje obavljaju ”posao od javnog značaja” (Srbija), odnosno ”odgovornim osobama” (Hrvatska)“, kazala je u svom izlaganju izvršna direktorica HRA Tea Gorjanc Prelević.
Ona je istakla da je cilj današnje rasprave da se raspravlja o inicijativi.
„Mi smo po uzoru na zaštitu koju imaju službena lica modelirali zaštitu novinara. To ne znači da se mi zalažemo da se status novinara izjednači sa statusom službenih lica u bilo kom drugom obliku“, rekla je direktorica HRA i dodajući da je to „potpuno nepotrebno i neutemeljeno“.
Gorjanc Prelević smatra da dosadašnja praksa i porcesuirani slučajevi napada na novinare govore o tome da su novinari ugroženi, te da se uglavnom kažnjavaju izvršioci djela, ali ne i njihovi nalogodavci. Prijedlog, koji je HRA podnijela Vladi Crne Gore još 2010. godine, propisuje dva nova krivična djela i dopunu krivičnih djela Teško ubistvo (čl. 144) i Teška tjelesna povreda (čl. 151), u cilju pojačane zaštite novinara u obavljanju profesionalnih zadataka.
Ispred Ministarstva pravde govorila je pomoćnica ministra Branka Lakočević, koja je u svom izlaganju kazala da je tema izuzetno važna te da je treba sagledati sa više aspekata.„Krivično zakonodavstvo treba da predstavlja posljednje sredstvo u zaštiti određenih vrijednosti“, istakla je Lakočević i didala da se u Crnoj Gori često mijenja Krivični zakonik.ž
Pomoćnica ministra pravde rekla je da „još nismo uspjeli da nađemo balans između veće odgovornosti i povećane bezbjednosti“, te da se treba sagledati ukupan društveni ambijent.
„Mi smatramo da u ovom momentu treba sagledati sve aspekte a ne samo izmjene Krivičnog zakonika“, kazala je Lakočević, koja je u kasnijem izlaganju pojasnila da stav koji je iznijela nije zvaničan stav Vlade već stav Ministarstva pravde.
Pomoćnica ministar pravde, Branka Lakočević podsjetila je da je u Crnoj Gori u posljednjih desetak godina više puta mijenjano krivično zakonodavstvo, navodeći da je i ta činjenica bila kritikovana.
Ona je dodala da je u Akcionom planu za poglavlje 23, predviđen set mjera koji podrazumijeva i preventivne aktivnosti koje treba da se preduzmu u cilju zaštite novinara.
“Te mjere podrazumijevaju analize rizika ugroženosti zaposlenih u sredstvima javnog informisanja, izrada bezbjedonosne procjene za novinare i njihove porodice, obezbjeđenje u slučaju ugroženosti, policijska pratnja i zaštita porodice i objekata u kojima žive i rade, operativne provjere na terenu i slično”, rekla je Lakočević.
Ona je podsjetila i da je Vlada obrazovala Komsiju za praćenje postupanja nadležnih u istragama povodom slučajeva prijetnji, nasilja i ubistava nad novinarima.
Prema riječima Lakočević, u sadašnjem krivičnom zakoniku postoje djela pod koja se mogu podvesti ona u vezi ugrožavanja sigurnosti novinara.
Ona je navela da treba sagledati ukupan društveni ambijent, prvenstveno da li je dovoljno urađeno po pitanju poštovanja slobode izražavanja, a sa druge strane i ograničenja te slobode, u smislu zaštite ličnog dostojanstva, privatnosti, pretpostavke nevinosti, maloljetnika i slično, u skladu sa novinarskim standardima i kodeksom.
“U prethodnoj fazi smo se bavili izmjenom krivičnog zakonika i sagledavali kroz djelo ugrožavanje sigurnosti i da li uvesti ovo krivično djelo, ali nismo uspjeli da postignemo balans između pojačane odgovornosti, kao što imamo za služena lica, i pojačane bezbjednosti”, rekla je Lakočević.
Među učesnicima okruglog stola bili su i predstavnici političkih partija.
Goran Danilović poslanik Skupštine i funkcioner Demokratskog fronta (DF) kazao je da je ugroženost novinara u Crnoj Gori mnogo gora nego što se to u medijima predstavlja. Kako je rekao uzevši u obzir broj stanovnika i teritoriju koju zauzima Crna Gora sa brojem napada na novinare situacija je veoma loša po novinare.
„U Crnoj Gori najugroženija profesija je trenutno novinarstvo, a sa najmanje međusobne solidarnosti“, rekao je Goran Danilović koji je i sam nekada bio novinar.
On je kazao da u Crnoj Gori postoji „podstrekavanje na zločin prema novinaru i to od strane novinara, posebno od rukovodstava onih kuća koje se finansiraju iz budžeta“. Zbog svega navedenog, smatra poslanik DF-a, novinarima obezbijediti status službenih lica.
Danilović je dodao da u novinarstvu mora postojati i jaka samoregulacija – mora se tačno odredi ko može biti novinar a ko ne.
„Posebno oni koji imaju blagonaklonost države zloupotrebljavaju novinarsku profesiju“, objasnio je Danilović i dodao da je bolje prvo uvesti dodatnu zaštitu pa tek onda vidjeti da li je novinari i zaslužuju.
Na kraju izlaganja on je zaključio da će DF prihvatiti ovakvu inicijativu u „ovakvom ili izmijenjenom obliku“.
Portparol Socijalističke narodne stranke (SNP) Aleksa Bečić istakao je da njegova partija već odavno „snažno podržava“ inicijativu da novinari dobiju status službenih lica.
„Novinari su građanska svijest društva i slobodno novinarstvo je jedan od postulata savremenih demokratija“, kazao je predstavnik SNP-a.
Bečić je objasnio da se ovo pitanje ne tiče samo novinara već i cjelokupnog crnogorskog društva, te u skladu sa tim predložena inicijativa ima i veliku podršku od strane Socijalističke narodne stranke.
Šef medijskog pula SDP-a Mirko Stanić je istakao da je u pitanju veliki problem te pitanje od značaja, te da se on kao novinar i neko ko ima veliki broj kolega novinara, osjeća nelagodno kada su novarai napadnu ili kada im se prijeti.
Ipak, Stanić smatra da novinari ne treba da dobiju status službenog lica jer im se na taj način dodjeljuje i odnos prema državi koji imaju službena lice, te se sa tim gubi i njihova nezavisnost koja je veoma bitna.
SDP će, prema riječima šefa medijskog pula, pažljivo razmotriti ovaj prijedlog i dati sugestije kako bi se ostvarila „suštinska zaštita novinara u bilo kojem dijelu njihovog rada“.
„Bez slobode medija nema demokratije“, pojasnio je Stanić.
Poslanica parlamenta i predstavnica Pozitivne Crne Gore Azra Jasavić je istakla da zaštita novinara i sloboda izražavanja u suštini zavisi od reforme Tužilaštva.
„Jasno je da je status novinara krajnje nezavidan“, objasnila je poslanica Pozitivne i dodala „da bez slobodnog novinarstva i bez slobode izražavanja ne može biti riječi o demokratiji“.
Jasavić je zaključila da će Pozitivna razmisliti o ovoj inicijativi i dati svoje prijedloge i u saradnju sa SMCG, HRA i kolegama predložiti izmjene.
Predstavnik Advokatske komore Crne Gore Aleksandar Đurišić kazao je da su prijedlozi koje su iznijeli HRA i SMCG u inicijatici prihvatljivi, ali da su predložene kazne previsoke.
K.Ć.
