Krimski ministar Sergej Aksenov je objavio da je vatreno oružje korišćeno u regionu, i zatražio je od ruskog predsjednika Vladimira Putina da pomogne da se uspostavi mir u pokrajini.
Aerodrom u Simferopolju biće zatvoren danas do 17 sati.
Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk rekao je danas da njegova zemlja neće dozvoliti da bude uvučena u konflikt ruskim "provokacijama" na Krimu i apelovao je da Moskva zaustavi raspoređivanje vojske.
- Neprihvatljivo je da su ruska oklopna vojna vozila u centru ukrajinskih gradova - rekao je Jacenjuk prije sastanka Vlade u Kijevu.
UN o Ukrajini
Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija održao je kratak "privatni sastanak", a potom i konsultacije na kojima se razgovaralo o situaciji u Ukrajini, izjavili su zvaničnici UN.
Sastanak je održan na zahtjev Litvanije, koja trenutno predsjedava Savjetom bezbjednosti UN, a tema su bile eskalirajuće tenzije na Krimu, ukrajinskom poluostrvu naseljenom pretežno rusofonim stanovništvom, prenijela je agencija AFP.
Rusija neće ignorisati zahtjev za pomoć koji joj je uputio novi predsjednik vlade Krima, saopšteno je danas iz Kremlja.
"Rusija neće ignorisati taj zahtjev", rekao je neimenovani zvaničnik ruskog predsjedništva agenciji RIA Novosti, ne navodeći detalje.
Aerodrom u Simferopolju, prijestonici Autonomne republike Krim, biće zatvoren danas do 17 sati po srednjoevropskom vremenu, rekao je za rusku agenciju Itar-Tas s predstavnik tog aerodroma, ne navodeći razloge za to.
Aerodrom je zatvoren i svi odlasci su odloženi, rekao je on i dodao da ne može da precizira razloge.
I drugi zvaničnik na aerodrormu je rekao da je vazdušni prostor iznad Krima zatvoren za sve letove, do danas do 19 sati po lokalnom vremenu.
U međuvremenu, ukrajinski nacionalni telekomunikacioni operator "Ukrtelekom" je saopštio da je izgubio vezu između poluostrva Krim i ostatka Ukrajine, jer su oštećeni optički kablovi, javila je agencija Interfaks-Ukrajina.
- Kao rezultat djelovanja nepoznatih ljudi, oštećeni su optički kablovi, a posljedica toga je da je telefonski i internet saobraćaj na poluostrvu Krim skoro potpuno obustavljen - saopštila je kompanija.
Peking poštuje integritet Ukrajine
Povodom najnovijih događanja u Ukrajini i na Krimu, kineski zvanični predstavnik je rekao da Peking poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine.
Predstavnik je dodao da Kina vjeruje da je narod Ukrajine sposoban da sam riješi probleme sa kojima se suočava.
Kineski stav je konstantan, dodao je on i pomenuo da se svi dokumenti koje je Peking potpisao sa Kijevom zasnivaju na međusobnom poštovanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta.
Administracija američkog predsjednika Baraka Obame razmatra moguće da on odustane od plana da učestvuje na samitu Grupe osam najrazvijenijih zemalja sveta (G8), koji se održava u junu u Sočiju, ukoliko dođe do ruske intervencije u Ukrajini.
Jedan viši zvaničnik Bijele kuće, koji je želio da ostane anoniman, izjavio je kako je sada teško zamisliti da bi Obama i evropski lideri mogli da prisustvuju tom samitu ukoliko dođe do intervencije, prenijela je agencija AP.
Zašto je Krim važan
. Na polustrvu na kojem se ovih dana čuju poklici “Krim je Rusija” i “Krim nije Rusija” mnogo je stvari koje su nepoznate široj javnosti. Evo Krima u nekoliko tačaka:
1. Krim je vijekovima bio važan Rusiji zbog plodnog zemljišta, kao i izlaska na Crno more. Od 1954. nalazi se u sastavu Ukrajine zbog odluke tadašnjeg sovjetskog vođstva. Nakon raspada SSSR bilo je govora o otcjepljenju i pripajanju Rusiji, ali se Moskva ipak 1994. memorandumom obavezala da će poštovati teritorijalni integritet Ukrajine.
2. Etnička struktura Krima je u korist Rusa, kojih ima oko 60 odsto, dok ostatak čine Ukrajinci i Krimski Tatari, muslimani koje je Staljin 1994. pod optužbom za izdaju proterao u centralnu Aziju. Međutim, dobar dio njih se vratio i sada ih ima između 15 i 20 odsto.
3. U luci Sevastopolj, drugoj po veličini u Ukrajini poslije Odese, više od dva vijeka nalazi se komanda ruske Crnomorske flote. Bivši ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko je 2008. prijetio da će iseliti ovu najmanju od četiri ruske mornarice. Svrgnuti ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič je Harkovskim sporazumom Rusima dao Sevastopolj u zakup do 2042, a za to je dobio jeftiniji ruski gas.
4. U odmaralištu Jalta na Krimu pred kraj Drugog svjetskog rata u februaru 1945. održana je čuvena saveznička konferencija na kojoj su Frenklin Ruzvelt u ime SAD, Vinston Čerčil iz Velike Britanije i Josif Staljin u ime SSSR dogovorili podjelu Evrope na interesne zone i time spremili teren za početak Hladnog rata.
(blic.rs)
