“EU oštro osuđuje otvoreno kršenje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine i agresiju ruskih oružanih snaga, kao i ovlašćenje za upotrebu vojne sile na teritoriji Ukrajine koje je 1. marta izdao gornji dom ruskog parlamenta”, kaže se u prvoj tački zaključaka koji su usvojeni nakon petočasovne debate u Briselu.
Ministri su od Rusije zatražili da odmah vrati trupe na položaje od prije 1. marta i da stupi u direktne ragovore sa vladom u Kijevu, kao i sa SAD i Velikom Britanijom, supotpisnicama Budimpeštanske deklaracije iz 1994. kojom se Ukrajimi garantuje suverenitet.
“Ukoliko Rusija ne preduzme korake ka smirivanju situacije, EU će odlučiti o posljedicama po bilateralne odnose sa Rusijom, na primjer o suspenziji razgovora o liberalizaciji viznog režima, kao i o drugim ciljanim mjerama”, poručili su ministri.
“Ciljane mjere” su eufemizam za zabranu putovanja i zamrzavanje sredstava ruskim funkcionerima za koje se ocijeni da su igrali aktivnu ulogu u intervenciji u Ukrajini.
O ovim mjerama će se detaljnije razgovarati na vanrednom samitu EU koji će krajem nedjelje biti održan u Briselu, dok će ministarski savjet dotle ostati u permanentnom zasijedanju.
U međuvremenu, visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton najavila je da će sutra u Madridu razgovarati sa šefom ruske diplomatije Sergejem Lavrovom, dok će u srijedu boraviti u Kijevu.
Ministarski savjet je podržao upućivanje međunarodnih posmatrača pod okriljem Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju u Ukrajinu i najavio niz mjera za stabilizaciju ukrajinske privrede.
Ministri su pohvalili ukrajinsku vladu zbog dosad pokazane suzdržanosti i zatražili od nje da demonstrira inkluzivnost u ophođenju sa ruskom i ostalim etničkim i jezičkim manjinama.
Današnja vanredna sjednica ministarskog savjeta protekla je u znaku polemike zamalja predvođenih Švedskom i bivšim članicama istočnog bloka, koje su tražile ošte mjere prema Moskvi, sa Njemačkom i nekolicinom zapadnoevropskih država koje se zalažu za oprezniji pristup.
foto: b92