- Vratićemo se na kratko na prethodne salone i prisjetiti se velikog broja pisaca, teoretičara, profesora, urednika i izdavača, koji su na ovom mjestu promovisali, preporučivali, kritikovali, ali i polemisali. Jer, u književnosti, kao i u životu, nije uvijek sve jasno i jednostavno. Sumirajući utiske, svjesni smo značaja ove manifestacije, ali ne samo za autore i izdavače, već prvenstveno za čitaoce – istakla je urednica Zimskog salona knjige Jelena Krsmanović na početku prve večeri šestog izdanja te manifestacije na kojoj će biti predstavljen niz interesatnih naslova.

Ona je takođe potcrtala da su, „uz veliki broj izdavača iz Crne Gore i regiona, književna djela trajne vrijednosti i najpriznatijih svjetskih autora i naslove za čitaoce istančanog ukusa“, poseban dio posvetili najmlađima.
- Nijesmo zapostavili ni najmlađe, jer oni su naši budući čitaoci i ozbiljni kritičari, pa je u okviru Zimskog salona knjige posebno mjesto dato piscima i knjigama za djecu i mlade... Takođe, Salon knjige ne bi bio potpun bez književnih večeri, jer prava vrijednost jednog književnoh djela dolazi do izražaja tek kada se ono pročita i kada se o njemu priča – zaključila je Krsmanović.
Slavica Perović, profesorica i spisateljica, nadahnuto je govorila o književnim djelima i kako, po njoj, nastaju te vrijednosti koje ostaju u životima onih koji ih pročitaju.
- Ako postoji perpetuum mobile, to je onaj koji potiče od knjige. Knjige često nastaju kao odgovor na druge knjige; knjige se knjigama hrane, doduše – životom prvo... I onu prvu knjigu, onaj zametak biblioteke, negdje je neka knjiga inspirisala najvjerovatnije ona nenapisana, a u umu kolektiva i pojedinstva i na predlošku njegovog života... I kada se učini da je knjizi kraj, nekako knjiga knjigu pokrene i tako se okreće krug od slova, od misli koje su u njima, od nemirnog uma ili od nemirne stvarnosti koja um svakako uznemirava. To je ona neobjašnjiva potreba da se piše – kazala je ona.
Takođe se osvrnula na neraskidivu vezu pismenog stvaralaštva i razmjene ideja i stavova, potcrtavajući da su „sajmovi i saloni knjiga način da se stalno krug od pismenosti, umjetnosti i učenosti okreće“, ali i da se „sudbina knjige kroz diskusije i ideje sagleda i da se iznađu načini da ona ojačana odatle izađe“.

- To su posebne vrijednosti ovakvih manifestacija zbog čega nema nikada dva ista sajma ili dva ista salona. Ove godine je i 100 godina od rođenja Mihaila Lalića, a to je važan jubilej ne samo za crnogorsku književnost, kojeg Salon može da se dotakne, mada neko drugačije institucionalno vrjednovanje i ukazivanje na trajne literarne vrijednosti ovog autora treba da se dese. Važno je da se Lalić onako snažno dotakao nas i ostavio onako moćan pisani trag u svojim romanima – naglasila je Perović.
U publici su večeras, pored ostalih, bili reditelji Branko Baletić i Andro Martinović, slikar i publicista Slobodan Slovinić, i istoričar umjetnosti i kustos Petar Ćuković.
Urednica Jelena Krsmanović je zaključila da je, nakon zvaničnog dijela, vrijeme da Salon na pravi način počne, i to podsjećanjem na jednu u nizu izdanja Nove knjige koja se nalazi na policama podgoričke Nove knjige, pozivajući publiku da im se svake večeri do 15. marta pridruži u razgovorima na zanimljive teme vezane za knjige, autore i izdavače.

Za sjutra je najavljena promocija knjige „Kako smo propevali“ srpskog publiciste i pisca Ivana Ivačkovića, koja će biti održana u Gradskoj knjižari od 21 čas.
K.J.