Generalni sekretar Saveza sindikata Marko Nikčević izjavio je Portalu Analitika da su norme usaglašene prije nego što je stupio na tu dužnost, ali da su stručna lica u SSCG uvjerena da je oblast radnog zakonodavstva u novom OKU bolje uređena i da će zaposleni imati veću pravnu sigurnost.
-Moramo naučiti da se snose sankcije ako neko zloupotrebljava ovlašćenja. Nije problem u zakonu, već kako i kojoj mjeri se sprovodi. Generalno, novim OKU se nastavlja kontinuitet prethodnog kolektivnog ugovora- rekao je Nikčević.
Predsjednik Sindikata državnih institucija Veselin Vujanović, koji participira u Socijalnom savjetu u svojstvu posmatrača, ocijenio je za Portal Analitika da se pribojava da će poslodavci uručivati otkaze po sopstvenom nahođenju.
-Mislim da će problem naročito biti izražen u javnim preduzećima i društvima u većinskom vlasništvu države. Ako neko npr. zakasni na posao dva dana zaredom, što se bilo kome može desiti, poslodavac ga može otpustiti. Bojim se da će zaposleni biti u (ne)milosti poslodavca i da će sigurno biti zloupotreba vezano za njegovu nacionalnu, vjersku i partijsku pripadnost, seksualnu orijentaciju i slično. Poseban problem je što je tekst OKU, koji je ranije imao neodređen rok trajanja, sada vremenski ograničen i čestitam poslodavcima što su u tome uspjeli- istakao je Vujanović, napominjući da je u državnim firmama koje posluju sa gubitkom “evidentno veći problem u rukovodećem kadru”.
Iz Unije poslodavaca je Portalu Analitika saopšteno da su novim OKU-om “prepoznati dodatni razlozi po osnovu kojih poslodavac može otkazati ugovor o radu zaposlenom po tzv. skraćenom postupku”.
-Među navedenim su izdvojeni slučajevi kada poslodavac nije dužan da poštuje otkazni rok od 30 dana od dana dostavljanja odluke o prestanku radnog odnosa- neopravdano izostajanje zaposlenog sa posla više od dva radna dana uzastopno, odnosno pet radnih dana sa prekidima u toku kalendarske godine, upotreba i raspolaganje službenim automobilom, mašinom i oruđem za rad suprotno aktu poslodavca sa kojim je zaposleni prethodno upoznat, ako je zaposleni zloupotrijebio pravo na odsustvo zbog privremene spriječenosti za rad, a naročito ako je za period privremene spriječenosti za rad bio radno angažovan kod drugog poslodavca, odnosno ako poslodavcu ne dostavi izvještaj o privremenoj spriječenosti za rad, lično ili preko drugog lica, u roku do pet dana od dana izdavanja izvještaja, te nasilničko, nedolično ili uvredljivo ponašanje zaposlenog prema strankama ili kolegama, kao i u slučajevima ako se zaposleni bez opravdanog razloga ne vrati na posao u roku od dva radna dana po završetku neplaćenog odsustva, odnosno, u roku od 30 dana od dana prestanka razloga zbog kojeg su mirovala prava i obaveze iz rada, odnosno ako zaposleni učini krivično djelo na radu ili u vezi sa radom.
Ističu da se novim OKU bliže uređuje institut probnog rada, kao i da se ugovornom stranama ostavlja širi proctor da ponude izmjene ugovora o radu.
-Predviđena je mogućnost da poslodavac može samostalno vršiti ocjenu radnih i stručnih sposobnosti zaposlenog koji je na probnom radu. Imajući u vidu da gro crnogorske privredne zbilje čine mikro i mala preduzeća, rješenje o formiranju Komisije za procjenu radnih sposobnosti za većinu privrednih subjekata bilo bi neodrživo. OKU-om se uređuju slučajevi na osnovu kojih poslodavac i zaposleni mogu ponuditi aneks ugovora o radu, te se ostavlja „širi prostor“ ugovornim stranama da ponude izmjenu ugovora o radu.
Po pitanju uvećanja godišnjeg odmora, dodaju, drugačija je gradacija u odnosu na nekadašnji OKU.
-To, između ostalog, znači da povećanje godišnjeg odmora „startuje“ od pete godine radnog staža, a ne kako je to do sada bio slučaj (zaposlena lica od jedne do 15 godina radnog staža bila su izjednačena, te po tom osnovu imala pravo na dodatni jedan radni dan godišnjeg odmora). Povećan je obim korišćenja plaćenog odsustva u odnosu na prethodni OKU. Takođe, poslodavac je oslobođen tzv. administracije po pitanju donošenja rješenja, što znači da je dovoljno da o tome vodi evidenciju. Ovo oslobođenje se odnosi i na neplaćeno odsustvo. OKU-om je uređeno i pitanje naknade zarade za vrijeme prekida rada koji se ne može podvesti kao krivica zaposlenog. Određen je njen iznos od 70 odsto prosječne zarade ostvarene u prethodnom polugodištu, uz dva ograničenja- da naknada ne može biti niža od minimalne zarade i da se naknada može isplaćivati najduže šest mjeseci u okviru jedne kalendarske godine- ističu u UPCG.
OKU-om je takođe data upućujuća norma na primjenu Zakona o zdravstvenom osiguranju, te će poslodavac, direktno i u potpunosti, primenjivati važeće zakonske odredbe o naknadi zarade za vrijeme privremene spriječenosti za rad, što se pokazalo problematičnim sa stupanjem na snagu novog Zakona o zdravstvenom osiguranju.
-Za razliku od prethodnog, novim OKU-om uređeno je i pitanje pomoći zaposlenom, odnosno članu uže porodice u slučaju smrti zaposlenog, odnosno člana uže porodice u iznosu od najmanje dvije minimalne neto zarade. Unaprijeđeno je i pojednostavljeno sporovođenje disciplinskog postupka, a posebno po pitanju odlaganja rasprave, decidnog navođenja da i poslodavac moze angažovati treće lice (na šta je “opominjala” sudska praksa), te vremenskog ograničenja sprovođenja rasprave (60 dana)- pojasnili su iz UPCG.
