Zakon stupa na snagu odmah, ali će se norme koje se tiču elektronske identifikacije birača i vođenja biračkog spiska, primjenjivati od 1. novembra.
Podnosioci zakona su Goran Danilović iz DF-a, Milutin Simović DPS-a, Almer Kalač iz BS i Ljerka Dragičević iz HGI. Odbijeni su svi amandmani koje su podnijeli SNP i albanske stranke.
Šef poslaničkog kluba DF-a Goran Danilović kazao je, u toku današnje rasprave, da poštuje kompromis iako je nekom stalo samo do afirmativne akcije- a nekome do svega ostalog.
- Nijesmo srećni što će ovaj zakon početi da važi od 1. novmebra, ali bolje ikad nego nikad – rekao je Danilović.
Glavne primjedbe poslanika SDP-a, SNP-a i Pozitivne vezno za ovaj Zakon, odnosile su se na afirmativnu akciju čijim usvajanjem, kako su naglasili iz tih stranaka, Crna Gora prelazi iz koncepta građanske u nacionalnu državu. SDP je čak ostavio mogućnost provjeravanja ustavnosti afirmativne akcije.
Iz SNP-a su takođe naglasili da afirmativna akcija najviše odgovara DPS-u, jer im „donosi mandate manjinskih partija koji im omogućavaju da dobiju većinu u parlamentu Glavnog grada“.
Poslanik SDP-a Rifat Rastoder kazao je da Crna Gora definisana kao „država svih građana prema Ustavu“.
- Država se redefiniše iz države svih građana, u nacionlnu državu, na osnovu afirmativne akcije, stoga mi ne isključujemo mogućnost ustavne provjere afrimativne akcije. Ne možemo i nećemo učestvovati u redefiniciji statusa države i oni koji to čine- neka razmisle o eventualnim posljedicama jer je Crna Gora moguća samo kao država svih građana – poručio je Rastoder.
Njegov stranački kolega Džavid Šabović, je kazao da ako danas izglasamo ovaj zakon onda stavljamo u Ustav da je većina u Crnoj Gori pravoslavna.
Šef poslaničkog kluba Pozitivne Mladen Bojanić je kazao da ni oni ne mogu da podrže ovaj zakon jer se afiramtivnom akcijom ugrožava koncept građanske države.
- Nacionalne manjine ne treba da čekaju da li će im neko ponuditi svoja prava. Imaće ih zagarantovana bez obzira koliko ih ima procentualno. Ovaj amandman vodi korak unazad i vraćamo se na prebrojavanje – rekao je Bojanić, i poručio da na političkoj ravni postoji određena kombinatorika odnosno poltička kalkulacija i nije u redu da zadnjeg dana izbora radimo nešto što liči na poltičku kalkulaciju.
Poslnik SNP-a Neven Gošović smatra da bi afirmativnom akcijom podsticale međunacionalene razlike i podsticalo nacionalno umjesto građansko. Gošović je optužio DPS da afiramtivnom akcijom pokušavaju da dobiju mandate koji će im nedostajati za preuzimanje vlasti u Podgorici i da je ovaj zakon prije svega odgovara DPS-u.
- Ovakav princip afirmativne akcije nije zabilježen jer 1,5 posto na teritoriji te oštine veoma malo – rekao je Gošović.
Njegov stranački kolega Aleksandar Damajnović je rekao da je afirmativna akcija poklon DPS-u, koji će moći da računa na liste manjinskih naroda i da im neće biti potrebno 30 odbornika več samo 26.
Predsjednik SNP-a Srđan Milić naveo je, kao jedan od nedostataka zakona, da je diskriminatorska odredba koja je amandmanski unesena - da parlamantarne stranke ne moraju da prikupljaju potpise za podršku izbonoj listi na lokalnom nivou.
Šef poslaničkog kluba Milutin Simović se saglasio da je ovakvo riješenje diskriminatorsko.
I pored toga amandman SNP-a koji se tiče ukidanja te odredbenije izglasan.
Bez povlačenja nacionalnih linija: Poslanik Bošnjačke stranke Suljo Mustafić kazao je da se njegova stranka zalaže za pošten izborni proces.
- Niko nije tražio sabiranje niti unutar iste liste ili različitih lista. Svaka lista koja ima glasova a prosješan mandat ima mandat a dvije združene liste iako imale glasova za jedan i po mandat ne dobijaju nijedan – objasnio je Mustafić dilemu oko afirmativne akcije.
On je istakao da njegova stranka nikad nije postavaljala linije nacionalnog.
Za DPS, Zakon o izboru odbornika i poslnika je diskutabilan i treba i da se vidi u praksi da li će neka rješenja uopšte biti primjenjiva u praksi. Za DPS je prije svega spona elektronska identifikacija birača i amandman koji je na prethodnoj vanrednoj sjednici usvojen – da parlamentarne partije ne moraju da prikupljeju potpise za svoju izbornu listu.
Miodrag Vuković je kazao da je čak diskutabilan i način na koji se bira DIK. Iz DPS-a smatraju da afirmativna akcija ne daje prednost većini koja ima nacionalnu i vjersku konotaciju.
Poslanik DPS-a Predrag Sekulić rekao je da je dobro što vlasti sa opozicijom dijeli odgovornost kada je su u pitanju rješenje iz izbornog zakona jer neka nijesu primjenjivana u praksi, mnoga pitanja su bila riješena bolje starim zakonom. On je takođe podsjetio da dio zakona treba da prođe ustavnu provjeru
- Nismo dobili ništa kvalitetno novo, ali dobro je što za to dijelimo odgovornost – rekao je Sekulić
Amandamni SNP-a o registru prebivališta i izmjenama i dopunama zakona o crnogorskom državljanstvu nijesu ušli u dnevni red. Nije usvojeno takođe 10 amandmana te partije koji se tiču tehničkih detalja oko DIK-a i izbornog prcesa.
Suštinske izmjene Predloga zakona o izboru odbornika i poslanika, o kome su poslanici crnogorske Skupštine raspravljali danas, odnose se na organe za sprovođenje i proceduru izbora.
Predlogom zakona predviđeno je da predsjednika Državne izborne komisije (DIK) bira Skupština, većinom glasova ukupnog broja poslanika, na predlog Admnistrativnog odbora, nakon prethodnog javnog konkursa.
DIK će činiti predsjednik i deset članova u stalnom sastavu i po jedan opunomoćeni predstavnik podnosioca izborne liste.
Novo rješenje je mogućnost da se stalnom članu DIK koji se imenuje ispred političke partije, odnosno izborne liste za autentičnu zastupljenost pripadnika manjinskog naroda ill manjinske nacionalne zajednice, imenuje zamjenik ali iz reda nekog drugog manjinskog naroda.
Novim zakonom uvodi se obaveza Ministarstva unutrašnjih poslova da vodi biračke spiskove, a biće u obavezi da dostavlja obavještenje o izborima biračima.
Predviđeno je da se na biračkom mjestu koristi elektronski uređaj za identifikaciju birača, a izmijenjen su pojedine odredbe u postupku glasanja putem pisma.
