“Većim zapošljavanjem domaćih radnika na sezonskim poslovima značajno se doprinosi rastu priliva sredstava u budžet, kroz uplatu doprinosa i poreza na zarade. Takođe, novac od zarada troši se u Crnoj Gori, čime se doprinosi povećanju potrošnje”, kazali su predstavnici ZZZ.
Oni smatraju i da bi aktivne mjere stimulisanja većeg zapošljavanja domaće radne snage trebalo da doprinesu rastu njene konkurentnosti, kroz veći nivo znanja, vješina i mogućnosti sticanje praktičnih iskustava. Sa druge strane bi, kako su dodali, trebalo stimulisati i poslodavce, pogotovo u periodu, kada je zbog krize znatno smanjen prostor za nova zapošljavanja.
Zavod za zapošljavanje, prema riječima njegovih predstavnika, i ove godine planira realizaciju projekta pod nazivom Zaposlimo naše mlade na sezonskim poslovima, čiji je cilj podrška poslodavcima pri zapošljavanju mladih do 25 godina na sezonskim poslovima.
Iz ZZZ je objašnjeno da se subvencije za poslodavce iznose 100 EUR mjesečno prilikom zapošljavanja osoba bez radnog iskustva, odnosno 80 EUR mjesečno za one sa radnim iskustvom.
“Na taj način se dodatno stimuliše zapošljavanje mladih bez radnog iskustva, koje želimo da uključimo na tržište rada. Želimo i da podstaknemo stvaranje kvalitetne radne snage na koju će se u budućnosti oslanjati privreda, koja je dominatno sezonskog karaktera”, saopštili su iz ZZZ.
Zavod je, kako su podsjetili, proteklih par godina veliku pažnju posvetio aktivnostima na stvaranju potrebnog kadra u oblasti turističko-ugostiteljskih zanimnja, jer je kroz programe obuka i obrazovanja, osposobljeno preko tri hiljade nezaposlenih za zanimanja kuvar, konobar, pizza-majstor, pekar, šanker i slastičar.
“Kadar koji u posljednje vrijeme izlazi iz srednjih stručnih škola iz oblasti ugostiteljstva sve je osposobljeniji i prilagođeniji potrebama tržišta, jer imaju dosta praktične nastave, dobre programe i predavače”, ocijenili su iz ZZZ.
Oni su dodali da se tokom ljetnje turističke sezone privredna aktivnost viš puta poveća u odnosu na ostatak godine, a da se pozitivni efekti prenose i na druge djelatnosti, kao što su trgovina, saobraćaj i ostale uslužne djelatnosti, što direktno uslovljava veću tražnju za radnom snagom.
“Ta povećanja se ponavljaju svake godine i mogu se planirati, a sezonski poslovi mogu biti interesantni široj ciljnoj grupi, posebno mladima, đacima i studentima, jer predstavljaju odličan poligon za sticanje prvih radnih iskustava, primjenu naučenog u praksi, razvoj radnih navika i kulture rada”, naveli su predstavnici ZZZ.
Oni su saopštili i da brojke demntuju tvrdnju da su Crnogorci nezainteresovani sezonske poslove, jer se svake godine bilježi rast domaćih radnika zaposelnih tokom sezone.
Prema podacima ZZZ prošle godine je više od deset hiljada domaćih radnika bilo angažovano na sezonskim poslovima. Posebno je, kako tvrde, značajno to što je sve više mladih, koji se školuju, zaintresovano da radi tokom sezone.
“Možda i ekonomska kriza utiče na mijenjanje navika, ali gotovo u svim biroima rada uočeno je veće interesovanje nezaposlenih za rad na sezonskim poslovima nego u prethodnim godinama”, kazali su predstavnici ZZZ.
Oni smatraju da su sezonski poslovi za neke radnike stvar nužde, ali i da je sve više mladih koji koriste priliku da spoje ugodno i korisno, rade dva do tri mjeseca, budu na moru, steknu prva radna iskustva i nešto zarade.
“Kada su u pitanju mladi, sezonski poslovi pružaju odličnu mogućnost za sticanje radne prakse, prvih iskustava i primjenu naučenog u praksi. Rad na sezonskim poslovima, međutim, može biti interesantan i nešto starijoj populaciji, pa se nerijetko dešava da pojedini radnici svake sezone rade kod istog poslodavca i čak steknu osnov za penzionisanje”, naveli su iz ZZZ.
Oni su dodali da veliki potencijal i benefite od angažovanja na sezonskim poslovima mogu imati i korisnici socijalnih davanja, koji su radno sposobni. Oni bi, kako su kazali predstavnici ZZZ, trebalo da imaju prioritet prilikom zapošljavanja, ukoliko se uzmu u obzir izdavajanja u budžetu namijenjena za njihove naknade.
“Aktivacijom te populacije, odnosno većim angažovanjem na sezonskim poslovima, ostvarile bi se višestruke koristi, ali i uštede državnog novca”, tvrde u ZZZ.
Oni su objasnili da zbog velike potrebe turističke privrede postoji prostor i za angažovanje radne snage iz susjednih država, ali i da se pokreću brojni projekti u cilju zapošljavanja domaće.
“Zemlje regiona u turističkoj sezoni u Crnoj Gori vide odličnu priliku za zapošljavanje svojih građana. Poznato je da je veliki broj turističkih škola i fakulteta iz zemalja regiona, posebno Srbije, decenijama sklapao ugovore o obaveznoj praksi sa hotelima na crnogorskom primorju”, saopštili su iz ZZZ.
Oni su podsjetili i na činjenicu da veliki broj građana zemalja regiona posjeduje nekretnine na crnogorskom primorju, tako da mnogi dođu kao turisti, ali se u međuvremenu zaposle kako bi produžili ljetovanje i dodatno zaradili.
“To su navike iz predhodnih vremena, ali prioritet bi trebalo da bude zapošljavanje domaće radne snage, koju treba kvalitetno pripremiti i učiniti je konkurentnom na duži rok, što je vrlo važno za ulazak na veliko evropsko tržište”, samtraju u ZZZ.
Oni su saopštili da je prošle godine izdato je 22,5 hiljada radnih dozvola za zapošljavanje stranaca, najviše u Budvi, Podgorici, Herceg Novom i Tivtu. Najveći broj radno angažovanih stranaca je iz Srbije 43,93 odsto, Bosne i Hercegovine 21,08 odsto, Rusije 13,71 odsto i Makedonije 6,66 odsto.
Najviše dozvola izdato je u oblasti turizma i ugostiteljstva, građevinarstva i trgovine, a stranci se najčešće angažuju kao konobari, šankeri, sobarice, kuvari, pomoćni radnici u građevinarstvu, armirači, tesari, zidari, moleri, farbari, fasaderi, instalateri, monteri, zavarivači, keramičari, tehničari i bravari. U sektoru trgovine najčešće se angažuju prodavci, a u poljoprivredi pomoćni radnici.
(MINA-BUSINESS)
