Nazvan Fuxianhuia protensa, ovo okamenjeno stvorenje bilo je primitivni artropod, grupa zglavkara sa spoljnim skeletom u koju spadaju rakovi, poput kraba, škampa i jastoga, kao i insekti, stonoge i pauci.
Ovaj izuzetan fosil, pronađen u jugozapadnoj kineskoj provinciji Junan, datira iz vremena "Kambrijske eksplozije", perioda karakterističnom po nagloj pojavi mnogih životinjskih vrsta u periodu od prije 542 do 530 miliona godina.
"Izuzetno se rijetko dešava i veoma je neobično da tako osjetljiv organski sistem bude sačuvan u jednom od najstarijih fosila", kazao je za Rojters paleontolog Siao Ma iz Prirodnjačkog muzeja u Londonu i jedan od istraživača čija je studija objavljena u časopisu Nature Communications.
Meki djelovi tijela životinja obično brzo propadnu poslije njihove smrti, tako da se u fosilima uglavnom sačuvaju samo tvrdi djelovi, kao što su kosti, zubi i oklop.
"Tek u zaista izuzetnim okolnostima, meka tkiva i anatomski organski sistemi bivaju sačuvani u fosilima", kazao je Ma.
Fosil Fuxianhuia protensa prikazuje tubularno srce u sredini tijela sa razgranatim sistemom krvnih sudova koji vode do očiju, antena, mozga i nogu životinje.
Kardiovaskularni sistem, u koji spadaju srce i krvni sudovi, omogućava kruženje krvi kroz tijelo i razmjenu kiseonika i hranljivih materija.
Većina životinja ima ovakav cirkulatorni sistem.
Fosil baca novo svjetlo na evoluciju tjelesne organizacije životinja i pokazuje da su čak i neka od najranijih bića bila slična današnjim životinjama.
"Vidimo da je još prije 520 miliona godina taj sistem bio znatno kompleksan, posebno kada je riječ o vaskularizaciji glave. To nas navodi na zaključak da je za normalno funkcionisanje mozak ovih vrsta mora biti dobro opskrbljen kiseonikom", rekao je neuronaučnik Nikolas Strausfeld sa Univerziteta u Arizoni koji je, takođe, učestvovao u istraživanju.
Fuxianhuia protensa je bio dugačak oko 11 centimetara, imao je spoljašnji kostur (egzoskelet), nekoliko pari nogu i oklop na glavi, kao god škampa. Imao je i više pari antena i rotirajuće oči koje su mogle da vide pod različitim uglovima, naveli su naučnici.
Živio je u plitkim morima, a najvjerovatnije je umio da pliva kao i da hoda po morskom dnu. Ne zna se, međutim, da li je bio aktivni predator ili lešinar.
Detaljno očuvana unutrašnja struktura njegovog tijela je najvjerovatnije rezultat neke nevolje koja ga je snašla i skončala njegov život.
"Ovi fosili su obično posljedica iznenadnog ukopa - neke katastrofe poput one koja je zadesila Pompeju, s tim što ovde nije bila u pitanju lava već neko podvodno klizište", objasnio je Strausfeld.
foto: b92
