Riječ je o višegodišnjem zahtjevu oko 40 domaćinstava i površini od oko 200 rala zemlje ili 365,6 hiljada kvadrata udaljenim oko četiri kilometra od grada, a spor je nastao oko cijene kvadrata.
Prema računici EPCG i procjeni opštinske komisije kvadrat imanja ispod kote 615 vrijedi po 6,15 EUR, za što bi ukupno trebalo 2, 25 miliona, dok su mještani zahtijevali isplatu po 14,31 EUR, jer je tako procijenio nezavisni sudski vještak, za šta bi trebala naknada od 5,24 miliona.
Mještani su se na zboru dogovorili da će ubuduće naknadu štete tražiti isključivo sudskim putem, jer više ne vjeruju dogovorima sa nadležnima iz EPCG, koja ih je prije nekoliko dana obavijestila da “nema ekonomski interes za eksproprijaciju” njihove imovine.
Oni su odlučili i da će obnoviti proteste, kada odluče da je to neophodno, obratiti se advokatima i obavijestiti NVO i međunarodne institucije o „uzurpaciji njihove imovine od Elektroprivrede“.
Predstavnik mještana Branislav Đurković podsjetio je da su 2010. godine podnijeli pojedinačne tužbe za naknadu štete kod Osnovnog suda u Nikšiću, a 19. marta prošle godine prihvatili predlog EPCG za vansudskim poravnanjem.
„EPCG je prethodno odbijala poravnanje tvrdeći da je to korupcija, ali su promijenili mišljenje kada su vidjeli presudu od 10. janura 2012. godine iznos sudskih troškova koji bi morali da plate“, rekao je Đurković.
Prema njegovim riječima, ukupna procijenjena šteta za period 2006-2009. godine po zajedničkoj tužbi iznosila je 62 hiljade EUR, dok su zanatno viši bili sudski troškovi.
On je podsjetio da je prva naknada štete zbog poplavljenog zemljišta bila 1974. godine, i naveo da su im imanja trajno oštećena što, kako navodi, potvrđuje i prošlogodišnji nalaz komisije tri profesora Poljoprivrednog fakulteta.
„Šteta na livadama u godini bez poplava bila je 40 odsto, a na njivama 25 procenata i nije
On je najavio da će mještani ovih dana podnijeti zahtjeve za povraćaj imovine u Barama Budoškim, gdje je im je zemlja svojevremeno eksproprisana, bez odobrenja njihovih predaka.
I Ljubomir Nikolić je kazao da je od početka pregovora Elektroprivredi jasno rečeno da je jedino rješenje za mještane eksproprijacija i da će za svu štetu napravljenu do tada tražiti odštetu, jer je akumulacija Vrtac vlasništvo EPCG.
„Sa naših imanja ubiraju sve prihode preko kilovat - sati od akumulacije, a nama su ostavili da plaćamo porez. Nakon pet – šest godina sudskog postupka izborili smo se za odštetu, ali je nijesmo dobili“, kazao je Nikolić.
Prema njegovim riječima, EPCG se poziva na neke dokumente koje su „navodno naši djedovi potpisali 1960. godine da ne pristaju na eksproprijaciju zemlje, dok prema našim papirima iz 1981. godine tadašnji direktor EPCG Krsto Labudović navodi da će da se radi proces eksproprijacije imovine ispod kote 640“.
Pero Nikolić tvrdi da do svog imanja ne može stići ni po šest mjeseci tako da zemlju ne može smatrati svojom, već EPCG, a Mirko Đurković ističe da po tri mjeseca ne može ni ući u svoju kuću.
Đurković je kazao da bi u slučaju da neko umre pokojnika morali prevoziti jezerom i da je morao kupiti konja kako bi kada im EPCG poplavi imanja mogao dopremiti namirnice, iako žive na udaljenosti svega četiri kilometra od grada.
izvršni direktor EPCG Stefano Pastori u dopisu od 3. aprila obavjestio je mještane Poljica da „ Elektroprivreda nema ekonomski interes pokretati postupak eksproprijacije predmetnih nepokretnosti“.
U dopisu se obrazlaže da je to zaključeno obzirom da Vrtac nije izgrađen kao trajna akumulacija, da povremeno plavi u periodu većih atmosferskih padavina, isključivo zimi, i to najviše trideset dana.
„Eksproprijaciji predmetnih parcela, koja je vođena na predlog EPCG 1964. godine, protivili su se bivši vlasnici i postupak je po njihovim žalbama poništen. U njihovim izjavama navedeno je da predmetne parcele povremeno plave i da zbog toga neće tražiti nikavu naknadu štete. Od tada se karakter akumilacije Vrtac nije nijenjao“, navodi se u dopisu.
Iz EPCG su istakli da je u međuvremenu sa vlasnicima zemljišta dogovoreno vansudsko poravnanje i obeštećenje u slučaju elementarnih nepogoda, za šta su za period od 2006. do 2009. godine na osnovu sudskih presuda isplatili 64 hiljade EUR.
(MINA-BUSINESS)
