Brojevi žiro-računa u CKB sačinjavaju se od oznake banke (510), kompletnog matičnog broja klijenta i dva broja koja su različita za svakog pojedinca. To u praksi znači da kad klijent ove banke drugom fizičkom ili pravnom licu dostavi broj žiro-računa radi uplate ili isplate, druga strana ima uvid u njegov matični broj i može da ga zloupotrijebi ili da otkrije podatke o njegovom imovnom, zdravstvenom stanju...
"Generisanje matičnog broja na žiro-računu, kako je to u slučaju CKB, predstavlja obradu ličnih podataka u većem obimu i takav način obrade je suprotan članu 2 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti", stoji u mišljenju AZLP dostavljenom "Vijestima".
Iz Agencije upozoravaju na to da banka može imati matični broj klijenta, te podatke o vlasnicima i brojevima računa otvorenih u banci, ali da se te informacije, shodno Zakonu o bankama, smatraju bankarskom tajnom.
"Savjet smatra da se prilikom podnošenja zahtjeva za otvaranje računa u CKB obrađuju lični podaci u većem obimu nego što dozvoljava Zakon o zaštiti ličnih podataka, zbog čega će Agencija izvršiti nadzor u toj banci", zaključuje se u mišljenju koje je potpisao predsjednik Savjeta AZLP Šefko Crnovršanin.
Odgovarajući na pitanja "Vijesti" u vezi sa mišljenjem Agencije, iz CKB su kratko odgovorili da ne rade ništa suprotno Zakonu o zaštiti ličnih podataka: "Smatramo da CKB svoje poslovanje vrši u skladu sa propisima".
