Na okruglom stolu - Proširenje EU kao uspješna priča, kojim se obilježava deset godina od proširenja iz 2004. godine, predstavnici država članica koje su se tada priključile Uniji, kao i nekih koje su ranije pristupile, ocijenili su da su proširenjima benefite dobile kako države članice tako i sama EU.
U petom paketu proširenja, koje se dogodilo 2004. godine Uniji su se priključile Estonija, Kipar, Letonija, Litvanija, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka, Slovenija i Češka.
Diplomatski predstavnici Poljske, Mađarske, Estonije, Češke, Rumunije i Slovačke ocijenili su danas da su njihove države osjetile višestruke benefite od članstva, ističući posebno one u oblasti ekonomije, stranih investicija i vladavine prava.
Oni su kazali da Crnu Goru vide kao narednu članicu Unije, ponovili podršku i spremnost za pomoć na putu integracija.
Šef Delegacije EU u Crnoj Gori, Mitja Drobnič, kazao je da se ne postavlja pitanje da li će se Crna Gora pridružiti EU, već kada će se to desiti, navodeći da treba razmišljati kako najbolje preći proces pregovora.
On je citirao članicu Evropskog parlamenta iz Velike Britanije, koja je kazala da je EU kao podzemna željeznica u Londonu "zastarjela, gužve ima, loš je vazduh, ali teško bi bilo bez nje".
- Tu je negdje činjenica - jeste da nam EU postavlja neka pravila i da nam nešto i oduzima, ali teško bi bilo bez nje, rekao je Drobnič.
On je savjetovao Crnoj Gori da su najbolje lekcije kojih se može držati i voditi u integracijama iskustva država koje su već članice.
Drobnič je podsjetio da EU nema samo altruističke razloge kada se odlučuje za proširenja, već da se vodi i raznim strateškim interesima.
- EU je imala 1956. godine 14,2 odsto društvenog bruto proizvoda u svijetu, a 2012. godine 23 odsto. EU nakon proširenja ima 16,4 odsto svjetskog izvoza i postala je globalni igrač, kazao je on, dodajući da je EU proširenjem postala i područje sa oko 520 miliona potrošača.
Drobnič je ukazao da EU ne izvozi samo u Kinu, već da brojke svjedoče da je došlo do širenja unutrašnjeg tržišta, što je, kako je naveo, uticalo i na veću proizvodnju aliiviše stranih investicija.
Potredsjednik Vlade Igor Lukšić, kazao je da integracije donose ozbiljnu transformaciju, ali da je to ujedno i ogroman kvalitet.
On smatra da jenjava uloga pomirenja EU, koju je imala nakon drugog svjetskog rata, i da EU treba posmatrati kao prostor koji je jedan od onih koji pretenduju da učestvuju u globalnoj konkurentskoj utakmici, kako ekonomskoj, identitetskoj, kulturnoj tako i svakoj drugoj.
- Treba svi da se spremimo na proces integracija koji će postajati sve dublji, jer u suprotnom neće biti jednostavno takmičiti se sa drugim dijelovima svijeta, ocijenio je Lukšić.
On je kazao da je Crna Gora jedna od najuspješnijih država na putu integracija, i da je lider u regionu, po tom pitanju.
Lukšić je dodao da je država u taj svoj spoljnopolitički prioritet uključila čitavo društvo, i da je svjesna da su joj najteži poslovi u integracijama u oblastima 23 i 24.
- Vjerujem da odgovorno i odmjereno punim kapacitetom idemo kao društvo ka EU, dajemo doprinos kvalitetu reformi i njegovim demokratskim vrijednostima, koje se ogledaju u koliko lijepoj, toliko i zahtjevnoj ideji EU, rekao je on.
Mađarski ambasador, Kristijan Poša, smatra da članstvo u EU donosi gotovo samo prednosti, navodeći da je veoma bitno kada država jasno odredi svoju viziju, cilj kao i načine kako da to ostvari.
- Crna Gora je prva u okruženju koja može da pristupi EU ali i NATO-u. U Crnoj Gori političke elite posjeduju znanje i iskustvo da zadrže ovaj ritam u pregovaračkom procesu, kazao je on.
Estonski Ambasador Arti Hilpus kazao je da je za male države, kao što su Estonija i Crna Gora, veoma bitan način na koji se u Briselu donose odluke, i da to može doprinijeti da njihov značaj prevaziđe njihovu veličinu. "Kad imate svoj glas u Savjetu EU, manje je bitna veličina vaše države".
Rumunski ambasador, Ferdinand Nađ, poručio je mladima da uvijek treba da požuruju Vladu da što prije dovede državu do članstva u EU, navodeći da je to ključna stvar za budućnost svih, posebno mladih.
Predstavnici češke, slovačke i poljske ambasade poručili su da Evropa nema bolju perspektivu od članstva u EU, i da snažno podržavaju nastavak procesa proširenja kao i napore Crne Gore na tom putu.
I ambasadori država koje su od ranije članice EU, Njemačka i Velika Britanija, Ian Viting i Pius Fišer ponovili su podržavaju proces prošireja EU, posebno članstvo Crne Gore.
- Jugoistočna Evropa sada je najveći nezavršen posao Evropske unije i to je zaista tako. Dvije od sedam država koje su naslijedile bivšu Jugoslaviju već su članice i mislim da će Crna Gora biti sljedeća. Ona grabi taj otvoreni prostor i mogućnosti, čime će povećati standard i prosperitet, rekao je Fišer.
On je podsjetio da je kralj Nikola svoje kćerke udao u pet kraljevskih porodica po Evropi i imao nadimak evropski zet. "Tako da mislim da morate da održavate te standarde koje je on postavio".
Profesorica Ekonomskog fakulteta, Goradana Đurović rekla je da je veliko proširenje iz 2004. godine neponovljivo, podsjećajući da je tada EU uvećala teritoriju za 20 odsto i stanovništvo za četvrtinu.
- To zlatno doba proširenja je za nama, u smislu tako jasne političke podrške i zajedničkog interesa da istok Evrope postane integralni dio evropske porodice. Proširenje koje se sda adešava u našem regionu ne može biti ponovljivo zato što govorimo o nekih četitr iodsto stanovništva, pet odsto teritorije, a ako govorimo o bruto društvenom proizvodu onda je cijeli region ispod 0,5 odsto BDP EU, ukazala je ona.
Đurović je navela da su iskustva članica pokazala da je došlo do povećane mobilnosti rada, ali da je to uticalo i na smanjenje broja stanovnika nekih država, posebno baltičkih, u kojima se broj stanovnika, od popisa iz 1991. do 2011. godine smanjio za oko 15 odsto.
Predsjednik skupštinskog Odbora za evropske integracije, Slaven Radunović, ocijenio je da Crna Gora sebi ne može priuštiti značajan odliv stanovništva, jer bi to moglo da joj ugrozi biološki opstanak, navodeći da se nada da će to spriječiti otvaranje fabrika i unaprjeđenje ekonomskog ambijenta.
- Fali još jedan, možda najkrupniji kamen u mozaiku naših evropskih integracija, a to je da izvršna vlast dopusti ozbiljene reforme, i stvarnu borbu protiv kriminala i korupcije, pa to bilo i po cijenu gubljenja vlasti. Jer smo to dužni budućim generacijama, koje ne smiju biti taoc bilo čijih interesa, kazao je on.
izvor: MINA
