On je ocijenio da su iz krize u Ukrajini naučene brojne lekcije na zapadnom Balkanu, koje su povezane prvenstveno sa geoekonomskim i geostrateškim interesima Rusije sa jedne strane i EU sa druge.
“Problem sa krizom u Ukrajini i njenim implikacijama na zapadni Balkan je sa pozicioniranjem zemalja u smislu da li će da se usklade sa pristupom EU i NATO ili žele da se pridruže interesima i ambicijama Rusije”, rekao je Kehaja agenciji MINA.
Prema njegovim riječima, zemlje koje su se već obavezale da se usklade sa kolektivnim sistemom bezbjednosti NATO-a i EU treba dalje da budu aktivne u dostizanju preduslova za pridruživanje tim organizacijama.
“U svakom slučaju, najvažnije, EU i NATO treba da smatraju ukrajinsku krizu alarmom koji treba da ubrza njihove korake ka brzom širenju na zapadni Balkan”, naveo je Kehaja.
On smatra da će se o Crnoj Gori govoriti na samitu u Velsu u septembru.
“Lično mislim da bi Crna Gora mogla dobiti pozivnicu, u svjetlu njenog proaktivnog lobiranja u poslednje vrijeme, kao i događaja u Ukrajini koji zahtijevaju proaktivniju ulogu NATO-a u održavanju partnerstva sa partnerima”, naveo je Kehaja.
Kad je u pitanju postavljanje NATO baza u regionu, on je ocijenio da je Alijansa dobro stacionirana u susjedstvu Crne Gore, u Albaniji, Kosovu, Hrvatskoj.
“Sa vojne tačke gledišta, ne bi bilo potrebe za uspostavljanjem NATO baza u Crnoj Gori. Naravno, činjenica da je Crna Gora potencijalna NATO članica implicira mogućnost prisustva Alijanse, ali slučaj konkretno nove baze je malo vjerovatan u skorijoj budućnosti”, ocijenio je Kehaja.
On smatra da se ocjena da će mogućnost konflikata biti smanjena članstvima svih zemalja regiona u NATO pokazala kao
Članstvo u NATO će, kako je rekao, prije imati politički značaj koji će zemlje učiniti opuštenijima u smislu otklanjanja potencijalnih prijetnji i rizika od »tradicionalnih regionalnih neprijatelja«.
Kad je u pitanju približavanje NATO-u zemalja regiona, pozicija Srbije je, kako je kazao, najproblmeatčnija.
“Vidim pozitivnu promjenu u Srbiji u pristupu kad je u pitanju približavanje NATO-u, ali to će biti ili sažeto u poseban odnos ili će se razvijati paralelno sa jačim vezama sa Rusijom. Ukoliko ovo drugo bude slučaj, onda će cijeli sistem NATO kolektivne odbrane i bezbjednosti biti kompromitovan”, dodao je Kehaja.
On je ocijenio daje regionalna bezbjednosna saradnja pojačana tokom poslednjih godina, kao rezultat međunarodne intervencije i procesa uslovljavanja.
Prema njegovim riječima, saradnja je posebno vidljiva u takozvanoj jugosferi.
“Problem je više sa nedostatkom saradnje u južnom dijelu zapadnog Balkana, odnosno kad je u pitanju takozvana albanska podsfera (kao što su Kosovo i Albanija). Nema saradnje između Srbije i Kosova, zbog odbijanja Srbije da prizna položaj države Kosovo. Tako da je to slučaj sa Srbijom i Albanijom, gdje je saradnja vrlo ograničena”, kazao je Kehaja.
Kako je dodao, gotovo nepostojeća saradnja između Srba i Albanaca imaće imaplikacije u bezbjednosnoj dimenziji. “Zato je bezbjednosna saradnja u ovom trouglu (Albanija, Kosovo i Srbija) ključna za stabilnost regiona”.
Ovaj tekst je pripremljen u okviru projekta NATO Info servis, koji agencija MINA realizuje sa Centrom za demokratsku tranziciju.
