Upravo su ove riječi Borisa Miškovića, urednik dramskog programa 28. festivala Grad teatar koji će ove godine biti održan od 20. juna do 10. avgusta. U ovih pedesetak dana biće priređena 63 raznovrsna programa – od teatra, preko baleta i opere, koncerata i resitala, do likovnih i književnih događaja. Kako je istakao direktor JU Grad teatar Merin Smailagić, za sve to je Opština Budva ove godine izdvojila značajnih 450.000 eura. Najavljuju četiri nove dramske koprodukcije, bogat muzički i književni program, dok će likovni biti na tragu prošlogodišnje ideje.
Već poznata koncepcija biće, dijelom, izmijenjena: otvaranje ove godine neće pripasti novoj niti specijalnoj scenskoj produkciji, već će se publika podsjetiti, kao ističu organizatori, onoga što ujedno simbolizuje Grad teatar i njegov dramski segment – „Kanjoš Macedonović“ Vide Ognjenović. Urednik dramskog programa dalje navodi da će biti reprizirane još dvije njihove koprodukcije, „Uspavanka za Vuka Ničijeg“ i „Mali mi je ovaj grob“. Gostovaće teatri iz Hrvatske sa izuzetnim komadima: „Kauboji“, „Aleksandra Zec“, Tri mušketira“, kao i srpske produkcije: komedija „Doktor Nušić“ i opera „Opera ultima“. Srpsko narodno pozorište iz Novog Sada će izvesti po jednu predstavu sa svojih scena: operu „Seviljski berberin“, dramu „Sluga dvaju gospodara“ i savremeni balet „Šampanjac i jagode“.
Među premijernim scenskim postavkama Grad teatra, prva je „Amadeus“, 10. jula na sceni ispred Svetog Stefana, sedam dana kasnije između crkava u Starom gradu biće izveden savremeni plesni komad „Don Žuan“, za koju je originalnu muziku napisao Darko Rundek i upravo će je on uživo izvoditi sa svojim „Cargo triom“. Koreodrama „Prokleta avlija“ imaće premijeru 22. jula na istoj sceni. Crnogorska publika će svakako s najvećim nestrpljenjem očekivati 5. avgust, kada će u Crkvi Santa Marija u Starom gradu premijeru imati Čehovljeve „Tri sestre“ u režiji Ane Vukotić i Slobodana Milatovića.
- Zbog svega toga, ovogodišnji dramski probram je simbioza naših novih i ranijih produkcija, kao i gostujućih predstava, uz čiju pomoć želimo reći sve ono što ne možemo sami, kao i izmjeriti sebe u odnosu na druge – kaže Mišković.
Na pitanje Portala Analitika da li se na scenu, možda, mogla postaviti inscenacija nekog od djela Mihaila Lalića, čijih se vijek od rođenja obilježava ove godine, on objašnjava:- Moram priznati da sam kasno saznao da je ove godine taj jubilej. S druge strane nije mi poznato da je iko postavljao na scenu neko Lalićevo djelo. Bilo bi to, prije svega, zahtjevan posao dramatizacije – zaključuje on.
Proslavljeni i popularni: Miran Begić, dekan Muzičke akademije na Cetinju, zadužen za ovogodišnji muzički program, najavio je neka poznata imena na scenama duž Budvanske rivijere. Očekuje se da će izuzetan umjetnički doživljaj auditorijumu prirediti trio koji čine nama već dobro poznati izvođači: pijanistkinja Polina Osetinskaja, violončelista Denis Šapovalov i violista Mihail Bereznjicki. Na listi su još ruski umjetnici: violončelista Aleksandar Rudin, duo Gigle Kacareve (klavir) i Viktora Uzurova (violončelo) i Moskovski akademski kamerni orkestar, zatim pijanisti Vladimir Vijardo i Miloš Pavlović, kao i italijanska mecosopranistkinja Monika Kareli u pratnji pijaniste Đorđa Marina, a poljski violinista Jaroslav Nadržicki nastupiće u pratnji našeg pijaniste Bojana Martinovića. Već proslavljeni mladi barski pijanista Vladimir Domazetović je još jedan od domaćih izvođača, a na sceni će biti i Predrag Janković (harmonika), pijanistički trio profesora sa cetinjske MA – Novak Pavličić, Igor Pejović i Igor Novak, sopranistkinja Emilija Milić, bariton Marko Kalajnović, i dvije mlade pijanistkinje Paola Mitrović i Anja Sekulić.
- Umjetnička muzika koju vam predstavljamo na zidinama Starog grada nastaje u simbiozi slojeva, u smješi ovoga osjetilnoga i kongitivnoga mnoštva - baš kao šoto i trud oko realizacije svih umjetničkih senzibiliteta preuzimamo zajedno, Muzička akademija sa Cetinja sa svojim festivalom Espressivo, ruku pod ruku, sa budvanskim Grad teatrom... Repertoar odražava i bogatstvo svijeta umjetničke muzike; od muzike prošlih epoha, do mnogih žanrova nove i savremene muzike. Vjerujem da smo ovogodišnjim izborom umjetnika i programa otišli još jedan korak dalje u pravljenju najčvršće moguće zajednice – zajednice koju čine umjetnost i kultura – smatra Begić.
Svetlana Ivanović govorila je o brojnim književnim stvaraocima koji će gostovati u okviru dvonedjeljnog programa Trga pjesnika u Starom gradu. Riječ je o stvaraocima koji su privukli pažnju javnosti protekle godine, kako novim naslovima, tako i dugogodišnjim djelovanjem. Tako će prvi gost 25. juna biti slikar i publicista Slobodan Slovinić. Nakon njega, govoriće Jelena Gošović – Perović, Tanja Bakić, Biljana Srbljanović, Nikola Malović, Amir Or, Goran Gocić, Miljenko Jergović (dobitnik prošlogodišnje nagrade „Stefan Mitrov Ljubiša“), Nikola Nikolić, Žaneta Đukić – Perišić, Balša Brković i Srećko Horvat, a posebne večeri biće priređene za jubilej Lalića i kao sjećanje na Dada Đurića i njegove razgovore sa Brankom Bogavac. U okviru Književnog programa najavljeni su i razgovori sa eminentnim umjetnicima regionalnog glumišta: Vojislavom Brajovićem, Anitom Mančić, Mladenom Nelevićem i Draganom Mićanovićem.
Na kraju, Smailagić kao urednik likovnog segmenta najavio je kratak ali interesantno osmišljen program, u kome će gosti biti slikar Nikola Radović, grafičarka Taida Jašarević i vajar Miodrag Šćepanović.
- Lijepo iskustvo u realizaciji prošlogodišnjeg projekta „Oslikaj predstavu“ je inspirisalo drugi dio likovnog programa i projekat Blenda f28 Grad teatar. Njime ćemo dati priliku fotografima iz Budve, Crne Gore i okruženja, kako profesionalcima, tako i amaterima, da prisustvuju programima i ponude nam svojem viđenje festivala. Vjerujemo da je to jedinstvena prilika da kroz sopstvenu afirmaciju učestvuju u stvaranju bogate i raznovrsne arhive Festivala – najavio je Smailagić.
Za jubilej – nova koncepcija: I pored velikog truda, jedan problem Grad teatar i dalje ne može da riješi. Iako bi se moglo pomisliti da je riječ o dugovanjima same Opštine prema malobrojnim zaposlenim u toj instituciji, u pitanju su drugi izvori finansiranja.
- Meni je žao što svake godine na početku festivala moramo ovo da pričamo, ali vjerujem da smo mi jedini festival koji kaže koliko nam je novca dato prije bilo kog drugog pitanja, a u isto vrijeme ne znamo koliko koštaju neki drugi festivali u regionu. Na prvi konkurs Ministarstva kulture smo konkurisali i dobili 25.000 eura za prošlogodišnji festival. Drugi konkurs je bio raspisan u oktobru i mi u tom trenutku, pošto se kao javna institucija oslanjamo na Opštinu, koja budžet donosi krajem godine, nismo mogli da učestvujemo bez planiranih sredstava. Mi smo se mimo tog konkursa obratili Ministarstvu kulture početkom godine i to obrazložili. Očekujemo da ovih dana dobijemo i odgovor – precizira direktor JU Grad teatar, organizatora festivala koji se ni nakon skoro tri decenije neprekidnog odvijanja i dalje ne nalazi među festivalima od posebnog značaja za kulturu Crne Gore i, samim tim, dio sredstava dobijaju iz državnog budžeta.
S druge strane, na pitanje da li i koliko zarađuju od svojih, prije svega dramskih produkcija, Mišković odgovara:
- Pozorište je jedna neprofitabilna djelatnost. Naša je zarada nemjerljiva. Drago nam je što je Opština povećala izdvajanje iz budžeta za ovu godinu. Budva prolazi kroz određene finansijske probleme dugi niz godina, ali je njihovo angažovanje jasno ukazuje na potrebu ne samo održavanja, već i povećanja nivoa manifestacije.
Na kraju, Smailagić za Portal Analitika kaže da nisu razmišljali da ove godine mijenjaju koncepciju po kojoj su postali prepoznatljivi u regionu, pa i šire.
- Koncepcija je utvrđena već na prvom festivalu koji je organizovan i mnogi festivali u regionu su ga „kopirali“ što je nama potvrda da je on postavljen na idealan način. Takav koncepto dozvoljava slobodu u kreiranju svih tih programa. Naravno, pošto je ovo 28. festival i idemo u susret jubilarnom 30. Grad teatru, ono što planiramo za dvije godine jeste i promjena samog koncepta festivala – najavljuje prvi čovjek budvanskog festivala.
Ostaje da se vidi da li će s novom koncepcijom, možda, stići i više novca iz državne kase.
K.J.
Foto: Ivana Božović
