Radović naglašava da je JU Muzeji i galerije Podgorice projekat konzervacije fresaka uradila još 2009. godine, i nakon toga su dobili saglasnost tadašnjeg Zavoda za zaštitu spomenika. Nakon transformacije Zavoda, saglasnosti je dala Uprava za zaštitu kulturnih dobara.
Sagovornik Portala Analitika podsjeća da je prvo konzerviran ikonostas, koji je novijeg datuma, iz 1881. godine, i rad je braće Đinovski.
„Ikone su u potpunosti konzervirane i tada smo imali namjeru i da su uradi konzervacija živopisa, koji je dosta oštećen, ali stanje crkve je bilo takvo da je trebalo prvo sanirati, jer su freske propadale zbog vlage. Zbog toga je saniran krov crkve i sve je urađeno po projektu Zavoda“ , kaže Radović.
On objašnjava da su se tek nakon sanacije crkve stekli uslovi za konzervaciju živopisa i konzervatori od 11. juna svakodnevno rade kako bi sačuvali zidne slike s kraja 16. i početka 17. vijeka. Vrijeme nastanka živopisa može da se veže za vrijeme nastanka fresko slikarstva u priprati Manastira Morače i Svete Trojice. Istina, vidi se da ovaj u crkvi Svetog Đorđa nije tog kvaliteta, i vjerovatno ga je radio neki od učenika poznatih majstora, Popa Strahinje iz Budimlja, ili Kozme, kaže Radović.
Konzervatori trenutno rade u naosu crkve i oltarskom prostoru, i predviđeno je da se konzervacija i restauracija odvijaju u tri faze, shodno sredstvima koje će Glavni grad opredijeliti za ovaj posao.
Radović kaže da će se ove godine raditi na nekih pedesetak kvadrata živopisa, a glavni problem konzervatorima predstavljaju soli na živopisu, nastale zbog velike vlage, što je uticalo na pulverizaciju bojenog sloja.
Sada radimo konzervaciju i djelimičnu restauraciju na onim mjestima gdje je to moguće. Radimo retuše na pozadini svetitelja, i na njima ćemo intervenisati u najmanjoj mjeri. U svakom slučaju, nakon intervencije živopis će biti mnogo jasniji, iako je mnogo oštećen, objašnjava Radović.
Konzervatori će u Crkvi Svetog Đorđa biti do kraja jula, a pored Živka Radovića u timu je i Mirjana Mugoša, slikar- konzervator, kao i nekoliko tehničkih lica. Za nadzor radova na živopisu zadužen je Željko Čelebić, slikar konzervator iz Centra za konzervaciju i arheologiju na Cetinju.
Živopis u Crkvi Svetog Đorđa posljednji put je konzerviran šezdesetih godina, kada je takođe radila ekipa Muzeja, na čelu sa Ljubom Brajovićem. I tridesetih godina crkvu su „pohodili“ konzervatori, a poznato je da je tih godina podgoričku crkvu istraživao Aleksandar Deroko.
S.K.
