On najavljuje da će danas u selu Frutak u danilovgradskoj opštini i ove godine biti organizovana manifestacija posvećena očuvanju žetve mobom, a ovog puta nosi naziv "Tako nam hljeba". Na oglednom imanju Agrovite, danas sa početkom u 16 sati, počeće tradicionalna žetva pšenice, a manifestacija se realizuje pod pokroviteljstvom Ministarsta poljoprivrede i ruralnog razvoja, Ministarstva nauke, uz podršku opštine Danilovgrad. Dosadašnje manifestacije su dale vidljive rezultate, što govori podatak da se poljoprivredna proizvodnja u Bejelopavlićkoj ravnici povećava, kaže inženjer agronomije Svetozar Radonjić.
“Crna Gora sve do polovine prošlog vijeka proizvodila je značajne količine žitarica izuzetnog kvaliteta, a sijale su se domaće i Italijanske sorte. Danas smo praktično 100 odsto zavisni od uvoza (uvozimo oko 100 000 tona). Ukoliko bi se prihvatili projekti Agrovite Eco za dvije godine mogli bi ostvariti supstituciju uvoza 50 odsto, a to bi bilo jako važno, jer ne može biti nezavisna država ona koja nema svoju proizvodnju hrane”, kaže Radonjić.
On podsjeća da je osamdesetih godina, kada je bio direktor Kooperacije, na području Bjelopavlićke ravnice sijano oko 1,5 ha i da je to bila vrhunska proizvodnja, jer je korištena tehnologija za proizvodnju zdrave hrane.
Radonjić ističe da se Agrovita Eco kandidovala za Ginisov rekord u proizvodnji kačamaka i krajem septembra biće napravljen najveći kačamak na svijetu. Cilj je da se afirmiše proizvodnja kačamaka i kukuruznog hljeba od domaćih sjemena "Bjelopavlićki zuban" i "Kolumboć", kaže Radulović.
Poznati proizvođač inženjer Svetozar Radonjić naglašava da se sve ove manifestacije organizuju kako bi se popularisala proizvodnja domaće hrane i sačuvala tradicionalna proizvodnja i domaća sjemena.
Da je žetva u Frutku postala događaj u kome rado učestvuju i predstavnici ambasada, govori i podatak da su u ovom selu prvo klasje pšenice prethodnih godina žnjeli i ambasadori Gerasimov, Plate, Žao-Ži Lin, Barbante, a prošle godine je žetvu otvorila ambasadorka Ukrajine Oksana Sljusarenko. Ambasadori se proglašavaju za vojvode žetve i dodjeljuje im se prigodan simbol vojvodstva, kaže Radonjić.
On ukazuje na važnost domaće proizvodnje i objašnjava da su u Agroviti Eco proizvode integralne hljebove od žita sa crnogorskih njiva. To žito se melje u sopstvenim, vodeničnim, mlinovima i upravo su to brašna od kojih se dobijaju zdravi hljebovi- pšenični, ražani, heljdini, ječmeni, te hljeb od sedam vrsta žiutarica, ruski hljeb, bavarski hljeb.
Prije mjesec dana je počela proizvodnja polu-bijelog hljeba od brašna T-850 pod nazivon "polu-bijeli narodni hljeb - TITO". Ime Tito je dobio zato što su standardi za proizvodnju hljeba urađeni po standardima iz vremena vladavine druga Tita , a u to vrijeme nije se dozvoljavalo “farbanje” hljeba, kaže Radonjić, napominjući da sve manifestacije koje organizujue imaju jedan cilj- obrazovanje proizvođača za proizvodnju zdrave hrane.
