Osim što je zabilježen najveći rast tražilaca azula zapaženi su i tzv. novi azilni trendovi. Tako je nastavljen rast broja tražilaca azila iz Sirije koja se svrstala među prve tri države porijekla azilanata u 16 država članica EU. Došlo je i do značajnog povećanja azilanata iz Eritreje, koji dolaze u Italiju i podnose zahtjeve u "sjevernim državama" poput Njemačke, Holandije, Norveške i Švedske. Došlo je i do značajnog povećanja broja državljana Ukrajine, koji podnose zahtjev za azil na području država članica EU, Norveške i Švajcarske.
EASO ističe da je u posljednjih 20 godina prosječni broj zahtjeva za azil bio oko 100 mjesečno, dok je od januara do kraja maja 2014. podneseno više od 2,000 zahtjeva. Nove zahtjeve su u više od 95 posto slučajeva poslale osobe koje prvi put traže zaštitu.
Prema podacima iz godišnjeg izvještaja, u 2013. je u EU primljen najveći broj zahtjeva za međunarodnom zaštitom od početka prikupljanja podataka za EU 2008.
Najviše tražilaca azila su državljani Sirije, Ruske Federacije i zemalja zapadnog Balkana - Albanije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Kosova i Srbije, dok su glavne države za azilante bile Njemačka, Francuska, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Italija.
Stopa priznavanja zaštite u prvom stepenu na nivou EU 28 (uključujući i humanitarnu zaštitu) bila je 34,4 odsto, od čega je izbjeglički status odobren za 49,710 osoba, supsidijarna zaštita za 45,535 osoba te humanitarna zaštita za 17,665 osoba, navodi se u izvještaju.
Najveći broj odobrenih zaštita odnosi se na državljane Sirije, Eritreje i osobe bez državljanstva. S povećanjem broja zahtjeva za međunarodnom zaštitom od 109 posto, Sirija je postala vodeća država porijekla tražilaca azila u EU 2013. Iako je broj tražilaca azila iz Ruske Federacije
bio relativno stabilan od 2008. godine i iznosio je oko 20,000 azilanata godišnje, 2013. je porastao za 71 posto u odnosu na godinu ranije. Većina tih osoba dolazila je iz regije sjevernog Kavkaza, koji su tražili azil u Poljskoj i Njemačkoj.
I zemlje zapadnog Balkana nastavile su predstavljati vrlo značajno opterećenje za sistem azila u EU, a broj azilanata iz tih zemalja povećao se za 36 odsto i oni sada zauzimaju čak 17 posto tražilaca azila u EU. Izuzetak je Crna Gora, jer je broj crnogorskigh državljana koji su tražili azil u EU lani samnjen 23 odsto.
(SEEbiz)
