Grad je razoren, a 13 kvadratnih kilometara pretvoreno je u pustoš. Poginulo je oko 117.000 ljudi, a od posljedica bačene bombe stradalo je 217.137 osoba.
Atomski napad na Hirošimu bio je praćen još jednim - tri dana kasnije na Nagasaki. Posljedice su bile katastrofalne...
Atomska bomba snage 13 kilotona izbačena je iz bombardera sa visine od 9.400 metara. Eksplodirala je iznad grada, na visini od oko 600 metara, izazvaši toplotni talas temperature 4.000 stepeni Celzijusa, u prečniku oko 4,5 kilometara.
Samo na dan bombardovanja, u Hirošimi, koja je tada imala oko 300.000 stanovnika, poginulo je 70.000 ljudi. Od pritiska užarenog vazduha i usisnog pritiska razoreno je oko 70.000 zgrada od ukupno 90.000 koliko ih je bilo u gradu.
Bomba nazvana „Mali dječak“ bila je rezultat višegodišnjeg napora da se u okviru američkog projekta „Menhetn“ proizvede nuklearno oružje. Vojska Sjedinjenih Država okupila je tadašnje istaknute fizičare i matematičare kako bi pretekla nacističku Njemačku u proizvodnji atomskog oružja.
Prvi put u istoriji, po odluci tadašnjeg američkog predsjednika Harija Trumana, nuklearno oružje upotrebljeno je u ratnim operacijama. Ti napadi su bili direktan povod za kapitulaciju Japana 15. avgusta 1945. godine, čime je okončan Drugi svjetski rat.Pretpostavlja se da je 129.000 ljudi poginulo u napadima, a da je barem dva puta više umrlo od direktnih posljedica radijacije, gladi i opekotina.
Gradovi Hirošima i Nagasaki su postali važan simbol u borbi za svijet bez atomskog oružja.
Japanci vjeruju da će svaku bolest ili nevolju savladati ukoliko uspiju da naprave hiljadu papirnih ždralova. U tu priču vjererovala je i djevojčica Sadako Sasaki iz Hirošime, koja je bila ozračena od ekspolozije. Napravila ih je više od 900 prije nego što je leukemija savladala. Zato djeca cijelog svijeta od dana njene smrti šalju, zajedno sa porukama miru, niske papirnih ždralova. One se kače na Spomenik miru u centru Hirošime, posvećan maloj Sadako, ali i svoj djeci žrtvama rata.
Foto: nuclearsecrecy.com, 3oneseven.com
