Kako prenosi T portal, Njemački svemirski centar je na svojoj stranici objavio gragment fotografije na kojoj su naučnici uočili optičku iluziju, igru svjetla i sjenki, koje izgledaju kao glava snimljena iz profila.
Krupni kadar komete duge oko četiri kilometra napravila je sonda Rozeta tokom posljednje faze svojeg istorijskog već deceniju dugog putovanja, tokom kojeg je konačno ušla u orbitu drevnog svemirskog tijela koje i samo ima neobičan oblik - zbog kojeg je dobilo nadimak „gumena patkica“. To možete vidjeti ako za 90 stepeni „rotirate“ fotografiju u smjeru suprotnom od kazaljke na satu, pa će vam biti jasno zašto.
Prepoznavanje likova na nebu, među zvijezdama, na planetama i drugim svemirskim tijelima, nije ništa novo. Na primjer, Kinezi su još davno na Mjesecu vidjeli Zeca od žada, a Evropljani - čovjeka. Ova sklonost ljudskog mozga da vidi lica, životinje i druge oblike u nasumičnim šarama, naziva se pareidolija.
NASA-ina letjelica Viking 1 pokrenula je 1976. godine, u ranim danima svemirske ere, pravu histeriju među poklonicima vanzemaljaca kada je na Marsu fotografisala brdo koje je ličilo na ljudsko lice. Kasnije snimke NASA-inog Mars Global Surveyor-a i evropskog Mars Express-a pokazale su da je lice samo - optička iluzija. Takođe su poznati likovi pacova na Marsu, kao i skorašnji misteriozni bljeskovi.
Bilo da vas svemirske iluzije fasciniraju ili ne, dok gledate nove fotografije koje je poslala Rozeta sjetite se nevjerovatne činjenice da je kroz svemir putovala punih deset godina, da je na tom putovanju prošla 6,4 milijardi kilometara i da je do cilja stigla koristeći planete kao praćku. A sve to - i potisak rakete, i putanje letjelice i planeta, i gravitacijske uticaje, i brzinu kometa - cijelu koreografiju kosmičkog baleta naučnici su morali da izračunaju nevjerovatno precizno kako bi Rozeta konačno ušla u orbitu komete 67P koja na udaljenosti od 550 miliona kilometara od Zemlje prolazi brzionom od 55.000 km na sat. Svjetlosti, fotografijama i ostalim informacijama trebaju čak 22 minuta da od komete stignu do Zemlje.
Konačno, Rozetinih 11 instrumenata će na 67P, pored ostalog, pokušati da pronađu upravo „blokove“ života, organske materije koje su prije više milijardi godina na Zemlji mogle da „posiju“ komete.
Foto: tportal.hr
