O Nagradi Grad teatar - za dramsko stvaralaštvo - koja je pripala Miodragu – Briku Krivokapiću, odlučivali su dramaturškinja Jelena Kajgo na čelu tog tijela, i članovi teatrolog i pozorišni kritičar Jasen Boko, i glumac Mladen Nelević. U svom obrazloženju navode:
- Glumac Miodrag Krivokapić svojom markantnom scenskom pojavom i širokim dijapazonom glumačkih sredstava, obilježio je čitav jedan plodan period jugoslovenskog, a potom srpskog pozorišta i filma. U veoma bogatoj glumačkoj karijeri, odigrao je veliki broj naslovnih uloga, poput Otela, Lira, Ibija, a publika budvanskog festivala pamtiće ga po ostvarenjima u predstavama „Karolina Nojber“ i „Banović Strahinja“ u režiji Nikite Milivojevića, i „Ogovaranja“ u režiji Ljubiše Ristića. Svojim sjajnim kreacijama u ovim predstavama Krivokapić je ostavio trajan trag i dao značajan doprinos razvoju i renomeu Budva Grad Teatra.
Time se, na žalost, nastavlja trend da dramski umjetnici koji najčešće imaju stalni angažman u Beogradu dobijaju ovu prestižnu nagradu. Naime, od 2000. godine do danas, ovo priznanje dobilo je njih trinaestoro koji žive i rade u Srbiji, zatim slovenački reditelj Tomaž Pandur i dvoje crnogorskih umjetnika – Branimir Popović i Radmila Vojvodić.
S druge strane, žiri za dodjelu nagarade „Stjepan Mitrov Ljubiša“, kojim je predsjedavala rediteljka i spisateljica Vida Ognjenović, a činili su ga još pisac David Albahari i dramaturg i esejista Božo Koprivica, ove godine je odlučio da priznanje pripadne jedinom gostu Trga pjesnika koji ne piše na jednom od brojnih regionalnih jezika, ali je svakako u žiži interesovanja u posljednje vrijeme zbog rada na kulturnim vezama izraelskog i arapskog naroda.
- Izraelski pjesnik, prozni pisac, prevodilac i esejista Amir Or pripada odabranoj grupi svjetskih pjesnika koji su uspjeli da izgrade sopstveno poetsko i poetičko pismo po kojima se izdvajaju iz velikog pjesničkog kolegijuma po peru... U mnoštvu eseja, analiza i napisa o Orovom djelu, kritičari, tumači i znalci poezije, ističu da se njegov pjesnički glas izdvaja kao osobena pojavu u raznovrsnom i razuđenom višeglasju savremene svjetske poezije. Dobitnik je brojnih književnih nagrada - Bernštajnove nagrade, Fulbrajtove nagrade, Nagrade izraelske vlade. Osnovao je i bio direktor Jevrejsko-arapske škole i Festivala poezije u Helikonu. Preveo je brojne knjige i tekstove na hebrejski. Član je PEN-a i među čelnicima Svjetske zajednice pjesnika. Amir Or je moderni pjesnik koji je, kroz preplete svojih poetskih impulsa i naslijeđenog pjesničkog iskustva, uspio da izgradi sopstveni poetski univerzum tematske neomeđenosti, širokog asocijativnog opsega, izazovne utakmice ideja i osjećanja i miješanja stvarnog i izmišljenog. U tom slobodnom prostoru umnih i zaumnih činjenica, mitskog i istorijskog, osjećanja i ironije, životnih i sanjanih pojava, Or se kreće promišljeno i smjelo. Zahteva od pesme da ne bude ni ukras, ni ispovijest ni poslovica, ni slika, ni dio ponuđenog svijeta, već novi entitet po sebi, odgovoran za sebe i najprije pred sobom – navela je predsjednica Žirija u podužem obrazloženju odluke.
Raniji dobitnici ove nagrade koji ne stvaraju u regionu bili su britanski darmaturg Ronald Harvud 2000. i ruski pisac Jurij Mihajlovič Poljakov 2004. godine
Podsjećamo, 28. Grad teatar održan je od 20. juna do 10. avgusta pod motom „Nešto od ljudske istine“, koji je preuzet iz „Proklete avlije“ Iva Andrića, u okviru kojeg je izvedeno 60 programa. Preciznije - 27 dramskih, 13 muzičkih, 13 književnih, tri likovna i četiri u obnovljenom ciklusu „Razgovor sa glumcem“. Iako prvobitno nije bio najavljen, kao svojevrsni „produžetak“ i, ovog puta, off program festivala, nadovezan je prvi Stand Up City Fest Budva. Nastao u saradnji sa beogradskim Stand Up Fest-om, ovaj trodnevni festival je od 12. do 14. avgusta predstavio deset regionalnih izvođača.
Tako su za nepunih 70 dana Grad teatra u Budvi nastupilo je oko 700 umjetnika iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Poljske, Italije, Francuske, Gruzije, Rusije, Ukrajine, Izraela i SAD-a, u programima koje su selektovali Merin Smailagić (likovni), Boris Mišković (dramski), Svetlana Ivanović (književni), i Miran Begić (muzički), u saradnji sa Muzičkom akademijom sa Cetinja. Iz festivalske uprave dodaju da je, po broju ulaznica i procjeni posjetilaca drugih događaja, ove godine festival vidjelo oko 15.000 ljudi.
K.J.
