"Rezultati pokazuju da je bilo značajnog preklapanja od 2.600 do 5.400 godina", naveli su stručnjaci koji su koristili naprednu tehnologiju kako bi analizirali oko 200 uzoraka kosti, uglja i školjki sa 40 arheoloških nalazišta od Rusije do Španije.
To im je dalo dovoljno vremena za interakcije i razmnožavanje, naveli su stručnjaci. Studija je najnoviji pokušaj da se tačno odrede posljednji trenuci na Zemlji naših rodjaka. Tim je otkrio da su Neandertalci u različito vrijeme nestajali sa raznih dijelova Evrope, odnosno da ih ljudi nisu odjednom zamijenili.
Pitanje je kako, zašto i kada su Neandertalci nestali i povukli se pred ljudima.
Anatomski "moderni" ljudi, porijeklo vode iz Afrike, a u Evropu su stigli prije 50.000 do 30.000 godina i tu su pronašli Neandertalce. Kratka interakcija rezultirala je time da "neafrički" ljudi danas imaju oko 1,5 do 2,1 odsto neandertalskog DNK.
Prema novoj, šestogodišnjoj studiji Evropa je prije 45.000 godina i dalje bila naseljena Neandertalcima, a samo mali džepovi ljudima. Ravnoteža se promijenila tokom narednih 5.000 godina i dovela do izumiranja Neandertalaca.
Ljudi dakle, navodi se u studiji, nisu iznenada smijenili svoje daleke rodjake već je to bila progresivna promjena koju je karakterisao biološki i kulturni mozaik koji je trajao nekoliko hiljada godina. Autori studije tvrde da je ovo najtačnije datiranje ovog peroda istorije. Pouzdano datiranje ugljenikom često je otežano propadanjem kostiju ili kamenih uzoraka starijih od 25.000 godina.
"Ranija datiranja često su potcijenjivala starost uzoraka sa mjesta povezanih sa Neandertalcima jer je oganska materija bila zagadjena modernim česticama", naveo je vodja studije Tomas Higam sa Oksforda.
"Mi smo koristili metode ulstrafiltriranja koji čiste i izvlače kolagen iz kostiju i tako smo izbjegli kontaminaciju. To znači da sa većom sigurnošću možemo da odredimo nestanak naših bliskih rodjaka, Neandertalaca".
"Neandertalci nisu potpuno izumrli jer mi imamo neke od njihovih gena", rekao je on.
b92
