Zakonom o SDT, koji se nalazi na javnoj raspravi, predviđeno je da se to državno tužilaštvo obrazuje za teritoriju Crne Gore, sa sjedištem u Podgorici.
Donošenje zakona o SDT predviđen je Akcionim planovima za pregovaračko Poglavlje 23 i 24, najvažnijim strateškim i reformskim dokumentima u oblasti borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, koji sadrže konkretne ciljeve i mjere u procesu integracije Crne Gore u Evropsku uniju.
Tim dokimentima, kao jedna od mjera za uspostavljanje nezavisnih, djelotvornih i specijalizovanih organa za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, je donošenje zakona i formiranje SDT.
“Usvajanjem ovog zakona Crna Gora će ispuniti obaveze iz međunarodnih konvencija i odgovoriti potrebama racionalizacije pravosudne mreže koja zahtijeva sprovođenje djelotvornih mjera u oblasti organizovanog kriminala i korupcije”, kaže se u obrazloženju nacrta zakona.
Glavni specijalni tužilac, kako se navodi, imenuje se iz reda rukovodilaca državnog tužilaštva ili državnih tužilaca sa stalnim mandatom, a ispunjava uslove za izbor za vrhovnog državnog tužioca (VDT).
Glavnog specijalnog tužioca, uz njegovu pisanu saglasnost, imenuje Tužilački savjet, na predlog VDT.
“Specijalni tužilac imenuje se iz reda rukovodilaca državnog tužilaštva ili državni tužilac koji ima najmanje sedam godina iskustva u vršenju tužilačke funkcije. Tužilački savjet imenuje specijalnog tužioca, uz njegovu pisanu saglasnost, na predlog Glavnog specijalnog tužioca”, kaže se u nacrtu zakona.
Glavni specijalni tužilac i specijalni tužilac imenuju se na pet godina.
Predviđeno je da ukoliko Glavni specijalni tužilac nakon isteka mandata ponovo ne bude imenovan na to mjesto, nastavlja da obavlja funkciju državnog tužioca u VDT-u, što Tužilački savjet konstatuje odlukom.
“Ako Glavni specijalni tužilac ili specijalni tužilac podnese ostavku prije isteka mandata na koji je imenovan u SDT, nastavlja da obavlja funkciju državnog tužioca u tužilaštvu u kojem je radio prije imenovanja. Specijalni tužilac nakon isteka mandata nastavlja da obavlja funkciju u tužilaštvu u kojem je obavljao funkciju prije imenovanja ako ne bude ponovo imenovan”, kaže se u zakonskom obrazloženju.
Nacrtom zakona predviđena su krivična djela za koja je nadležno SDT i to za organizovani kriminal, bez obzira na visinu kazne, sa elementima korupcije, pranja novca i trgovine ljudima.
SDT ima u sastavu odjeljenja i službe - za krivično gonjenje, finansijske istrage, analitiku i istraživanje, međunarodnu saradnju. Službe se, kako se navodi, mogu obrazovati za odnose sa javnošću, stručne, administrativne i tehničke poslove.
Tužilački savjet može, na zahtjev Glavnog specijalnog tužioca, uputiti u SDT, na rad na određeno vrijeme, državnog tužioca radi poslova hitne prirode. “Takođe, VDT može, na zahtjev Glavnog specijalnog tužioca, uputiti drzavnog tužioca u SDT na rad na određeno vrijeme radi postupanja u konkretnom predmetu”, kaže se u nacrtu zakona.
Glavni specijalni tužilac može da zatraži da se lice zaposleno u organu uprave uputi na rad u SDT na određeno vrijeme, najduže do jedne godine, radi stručne pomoći.
Predviđeno je da policijske poslove, u vezi sa krivičnim djelima iz nadležnosti SDT, obavljaju policajci koji rade u posebnoj organizacionoj jedinici Uprave policije za rad sa SDT.
“Ako policijski službenik ne postupi po nalogu specijalanog tužioca u predmetu koji mu je dodijeljen u rad, Glavni specijlani tužilac će protiv njega podnijeti zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka u skladu sa zakonom kojim su uređeni unutrašnji poslovi”, navodi se u obrazloženju.
Radi istraživanja složenih predmeta starješine uprava poreza, policije, carina, sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma i nekretnine upućuju na rad u SDT po jedno lice na vrijeme od tri godine. “U Specijalni istražni tim po odluci Glavnog specijalnog tužioca mogu se uključiti i predstavnici drugih organa”.
Nacrtom zakona je propisana obaveza banaka da dostave podatke o računima i stanju na računu, na zahtjev specijalnog tužioca.
“To je u slučaju ako postoji osnovana sumnja da određeno lice na bankovnim računima raspolaže ili je raspolagalo sa prihodima pribavljenim krivičnim djelima iz nadležnosti SDT, koji su važni za izviđaj i istragu ili podliježu privremenom oduzimanju”, kaže se u nacrtu zakona.
(MINA)
