Prva sistematska istraživanja ove ugrožene vrste u Crnoj Gori počela su 2011. na inicijativu Đurovića i njegove koleginice Hajdane Ilić Božović. Pošto do tada nije proučavana i nema dokumentoavnih podataka, pretposatvlja se da vidre u jezeru nije bilo decenijama.
-U okviru istraživanja sprovedena je anketa među lokalnim stanovniptvom o prisutnosti i frekvenciji pojavljivanja ove vrste u Skadarskom jezeru. Pošto je vidru teško uočiti, odabrane su metode direktnog osmatranja na terenu što podrazumijeva traženje tragova, izmeta, izlučevina, ulazak u njena moguća staništa, fotografisanje i GPS pozicioniranje dobijenih podataka. Kontinuiranim monitoringom kartirane su lokacije koje vidra stalno naseljava, evidentirani su brlozi i mjesta podizanja mladih- precizirao je Đurović.
U Skadarskom jezeru živi riječna ili evropska vidra (lutra lutra). U pitanju je sisar iz porodice kuna vitkog i okretnog tijela koje može biti dugo od 57 do 70 centimetara. Rječna vidra je nekad bila široko rasprostranjena u Evropi, ali danas je sasvim drugačija situacija.
-U 20 vijeku zbog industrijalizacije i zagađenja rijeka ona je potpuno istrijebljena u Švajcarskoj, dok je u Njemačkoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji i Španiji nestala sa većine nekadašnjih staništa- kaže Đurović.
Pošto je vidri čovjek najveći neprijatelj, Agencija za zaštitu životne sredine zatražila je od nadležnih organa dodatnu zaštitu ove vrste na području Skadarskog jezera. Agencija je predložila da se u privredne i sportske ribolovne dozvole unese zabrana bacanja mreža i bubnjeva ispod mostova, u blizini kanala i na ušćima pritoka gdje je uočena vidra. Osim toga, agencija sugeriše da se zakonom o divljači i lovstvu trajno zabrani lov ove vrste i da se za prekršioce zabrane preciziraju kaznene mjere.
