Crnogorski osnovci i srednjoškolci od ove školske godine mogu da malo „odahnu“: nastavni programi su, osim za matematiku i jezike, uključujući crnogorski, rasterećeni, ponegdje i do četvrtine dosadašnjeg sadržaja. Ovu je novinu, o kojoj se nije govorilo u javnosti, najavio početkom septembra sada već bivši ministar obrazovanja, Slavoljub Stijepović.
Istina, broj predmeta i časova ostao je isti, udžbenici takođe, jer će se za osnovce mijenjati tek od naredne školske godine, a za srednjoškolce od školske 2016/17 godine.
O čemu se zapravo radi?
Rasterećenje nije mehaničko brisanje suvišnih sadržaja: Revidiranje nastavnih planova i programa, odradili su, zajedničkim snagama, Ministarstvo prosvjete i Zavod za školstvo, imajući u vidu i sugestije koje su stigle iz Ispitnog centra, na osnovu pokazatelja koje je ova institucija dobila nakon višegodišnjeg organizovanja testiranja u osnovnim školama, ali i eksternih polumaturskih i maturskih ispita. Pored toga, ozbiljno su analizirani rezultati naših đaka na međunarodnom PISA testiranju, gdje naša djeca nijesu briljirala.
Psihološkinja Tamara Milić, koja je koordinirala ovim obimnim poslom ispred Ministarstva, kaže za Portal Analitika da je riječ o sofisticiranom i zahtjevnom angažmanu, koji suštinski zadire u ono na čemu je bio postavljen cjelokupan obrazovni sistem – stimulisanje pukog pamćenja i reprodukovanja mnoštva podataka i činjenica, koje je zapostavljalo spoznajne kapacitete kod đaka.„Proces revizije traje dugo, i ne podrazumijeva puko mehaničko uklanjanje određenih sadržaja iz programa, već njihovo bolje koncipiranje, kako bi ih djeca mogla primijeniti u realnom životu“, objašnjava Milić.
Revizija se nije odnosila i na fond časova, ali sadašnji fond časova, prema riječima Milić, može efikasnije da odgovori na zahtjeve predmetnog programa.
„Uvezivanje“ sličnih sadržaja u različitim predmetima: Crnogorski jezik i strani jezici nisu, dakle, revidirani, ali je proces obuhvatio programe svih ostalih predmeta za osnovnu školu, kao i programe opštih predmeta u gimnazijama i srednjim stručnim školama.
No, nije riječ samo o smanjenju nepotrebnog sadržaja koji treba pamtiti, već i o kompleksnom planiranju kako napraviti kompatibilnim sadržaje iz različitih, ali u nekim segmentima bliskih predmeta.
„Iako su za osnovce revidirani programi i matematike i fizike, program iz matematike počeće da se primjenjuje tek od sljedeće školske godine, a iz fizike već od ove, jer ona počinje da se izučava od sedmog razreda. Tako će se izbjeći situacija da učenici neke pojmove iz matematike uče u sedmom, a komplemetarne pojmove iz fizike tek u devetom. Vodićemo računa i o tome da se bliske materije istovremeno izučavaju, recimo i iz poznavanja prirode i geografije. Namjera nam je da na taj način ’uvežemo’ predmete, da budu logički postavljeni, što će, uvjereni smo, olakšati đacima učenje“, objašnjava sagovornica Portala Analitika.
Poruka nastavnicima bi bila da je veliki dio odgovornosti na njima.
Krajem juna je sprovedeno veliko savjetovanje za nastavnike osnovnih škola, kako bi se pripremili za ono što ih je čekalo početkom školske godine.
„Sa svedenijim programom, a istim fondom časova, učitelji i nastavnici imaju više prostora da rade sa đecom“, kaže Milić.
Preduzetništvo kroz međupredmetni program: Naravno, u crnogorskim školama se ovime ne otkriva topla voda. Standarde obrazovanja i vještine koje kod mladih kroz taj proces treba razvijati, propisani su u zemljama Evropske unije.
A jedna od tih vještina, na koje će se posebno fokusirati novi koncept obrazovanja jeste preduzetništvo.
„Što preduzetništvo predstavlja? To da učenici treba da budu samopouzdani, preduzimljivi, da umiju da razviju određenu ideju, da se usredsrijede na realizaciju te ideje, da umiju konstruktivno da komuniciraju, riješe problem.... Nismo uvodili preduzetništvo kao predmet, ali su kolege iz Zavoda uradile međupredmetni program, koji ukazuje nastavnicima koje teme iz određenih predmetnih programa mogu da budu usmjerene prema preduzetništvu“, objašnjava Milić.
Kroz geografiju ili poznavanja prirode, dijete, zavisno od toga da li je iz Bijelog Polja, Herceg Novog ili Podgorice moglo bi biti stimulisano da razmišlja o tome koje je preduzetništvo ostvarljivo u toj sredini, što ga indirektno navodi na razmišljanje o mnoštvu osobina svoga okruženja.
„U srednjim školama, to može biti obrađeno u okviru motivacije, kao teme iz predmeta psihologija. Puno je elemenata u svim predmetima koji omogućavaju stimulisanje preduzetništva. Ono se može izučavati od prvog osnovne“, smatra sagovornica Portala Analitika.
Prilika za afirmaciju lokalnih vrijednosti: Istoričar Radovan Popović, pomoćnik direktora Zavoda za školstvo, novine objašnjava na primjeru istorije. Pripremljena je, izgleda, potpuno drugačija metodologija u izučavanju ove materije idealne za „bubanje“.
„Prihvatili smo iskustva evropskih institucija koje se bave istorijom. Akcenat je stavljen na aktivnost učenika. Oni će biti nosioci nastavnog procesa, dok će nastavnici, uslovno rečeno, biti koordinatori, voditelji. To ranije nije bilo moguće zbog navike da nastavnici počnu lekciju i govore ex catedra dok je ne završe, a da su đaci pasivni slušaoci. Smanjili smo broj činjenica, akcentovali procese. To je veliki iskorak. Drugo, otvorili smo mogućnost da nastavnici i učenici sami kreiraju dobar dio nastavnog procesa, posjetama muzejima, obilascima istorijskih spomenika, susretima sa ličnostima...“
Osim toga, Popović naglašava da su preporuke evropskih institucija da nacionalna istorija zauzima 40-50 odsto ukupnog programa istorije.
„Crnogorska istorija se u našim školama, do ne tako davno, izučavala samo između sedam i 13 odsto. Iz godine u godinu, taj smo procenat povećavali. Logičnije je da učenici izučavaju o događajima iz istorije svoje države, nego na primjer, istorije Australije“, objašnjava sagovornik Portala Analitika.
On objašnjava da je i školama omogućeno da planiraju dio programa.
„Deset dana u školskoj godini je predviđeno za slobodne aktivnosti, tako da je ostavljena mogućnost da se kroz 15- 20 odsto programa, afirmišu lokalne vrijednosti, da se učenicima iz Herceg Novog više govori o Kanli kuli, a onima iz Gusinja i Plava o kuli Redžepagića. Učenicima je uvijek interesantna istorija gradova u kojima žive. To je jako dobra stvar da se prepoznaju kulturološke, jezičke, nacionalne, sociološke i sve druge specifičnosti“, smatra sagovornik Portala Analitika.
„Način i metodologija rada kakve
Tako će i pitanja, kao metodološki najkopleksnija priča, biti drugačije koncipirana i u našim školama.
A za sve to, potrebna je i edukacija nastavnika, kako bi se prilagodili novom načinu rada, pa će se već ovih dana početi sa obilascima škola kako bi im se pomoglo u novom načinu rada.
U obilazak će ići ljudi koji su radili na revizijama, jer oni imaju kompletnu predstavu o tome kako, na koji način i đe su intervenisali.
Udžbenici od naredne školske godine: Tim Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva već radi na prilagođavanju udžbenika novim revidiranim programima.
„Urednički tim Zavoda sa autorima udžbeničkih kompleta za osnovnu školu radi na prilagođavanju novim programima. Za predmete gdje je predviđena promjena veća od 30 odsto raspisan je konkurs za nove udžbenike“, kaže direktorica Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva Zoja Bojanić-Lalović.
Ona očekuje da će udžbenici, prilagođeni novim programima, biti spremni u predviđenim rokovima.
„Izmjene gimnazijskih udžbenika počećemo kada završimo sve za osnovnu školu, jer su izmjene u programima za gimnazije takve da se postojeći udžbenici mogu koristiti u velikoj mjeri“, kaže ona.
Bojanić-Lalović kaže da se udžbenici prilagođeni novim nastavnim programima mogu očekivati, za osnovnu školu u najvećem dijelu za barednu, a za srednje škole u školskoj 2016/2017. godini.
Sagovornici Portala Analitika ističu da će prva relevantna saznanja o tome kako funkcioniše novi sistem, imati tek za godinu ili dvije, ali dodaju da će prve naznake imati već naredne, nakon sljedećeg
Kristina ĆETKOVIĆ
