Grčki ministar finansija Gikas Harduvelis najavio je ovih dana ukidanje poreza solidarnosti, koji su plaćali građani s dohotkom iznad 12.000 eura, kao i smanjenje doprinosa za socijalno osiguranje kako bi se podstaklo zapošljavanje.
Za 30 odsto biće smanjen i poseban porez na lož-ulje, uveden 2012. godine, koji je grčko nacionalno udruženje trgovaca gorivom odmah proglasilo fijaskom. Uvođenje tog poreza, kažu sada u ministarstvu finansija, smanjilo je potrošnju lož-ulja u toj zemlji za više od dvije trećine i izazvalo pad budžetskih prihoda za oko 400 miliona eura.
Ostale mjere uključuju ukidanje odluke o rezanju plata u javnom sektoru, na temelju presude vrhovnoga suda te zemlje da je taj potez protivzakonit, kao i omogućavanje neredovnim poreskim platišama da podmiruju svoje obaveze kroz duže vremensko razdoblje i u više rata.
Te mjere prvi su korak ka ispunjenju obećanja grčkog premijera Antonisa Samarasa da će smanjiti poreze. U maju je, naime, kazao da će poreze 'skresati svuda' u idućih sedam godina i da će poreski sistem postati 'humaniji' prema obveznicama koji se nađu u teškoćama pri podmirivanju svojih obaveza.
U septembru je, pak, Samaras u raspravi o poreskoj reformi koja bi zemlju učinila znatno konkurentnijom, najavio ova poreska rasterećenja. Najavio je i da će smanjiti najvišu stopu poreza na dohodak sa 42 na 32 posto, poreza na dobit sa 25 na 15 posto i da će sniziti stope poreza na dodatu vrijednost i promet nekretninama.
I dok grčku ekonomiju u idućoj godini očekuje snažan oporavak, po procijenjenoj stopi rasta BDP-a od 2,9 posto, vlada očekuje da će 2015. godina biti prva u kojoj će zemlja ostvariti uglavnom uravnotežen budžet, sa nominalnim deficitom od svega 0,2 posto BDP-a. Izuzmu li se iz državne kase otplate rata kredita, budžet bi imao višak od tri posto BDP-a.
Iako planove o smanjivanju poreznog opterećenja još mora potvrditi međunarodna trojka kreditora, grčka vlada predlog budžeta za iduću godinu već je nazvala ključnim zaokretom za Grčku i njene poreske obveznike, nakon pet godina stroge štednje i kontinuiranih budžetskih deficita u zadnjih 40 godina.
(SEEbiz)
