Njegova postavka je obuvatila 39 ličnosti, koje su od 1879. godine pa sve do danas upravljale, odnosno upravljaju Glavnim gradom, noseći zvanja od guvernera, kapetana, predsjednika opštine, predsjednika Gradskog narodnog odbora, predsjednika Narodnog odbora opštine, predsjednika Skupštine opštine, pa sve do gradonačelnika. Postavka počinje sa Markom Miljanovim, koji je bio guverner Podgorice od februara 1879. godine, a završava se sa aktuelnim gradonačelnikom Slavoljubom Stijepovićem.
Autor izložbe i kustos Muzeja i galerija Božidar Đondović, kazao je da su sve njegove dosadašnje izložbe zapravo priprema za pravljenje stalne muzejske postavke. Između ostalih materijala koji će ući u stalnu postavku su i „Čelnici Podgorice“.„Postavka i sada postoji, ali sadrži mnogo propusta. Nadam se da će mi publika dostaviti dragocjene materijale i podatke koji se odnose, ne samo na čelnike Podgorice, već i na druge djelatnosti koje su se dešavala na prostoru ovoga grada“, rekao je na otvaranju izložbe Đondović.
On je objasnio da je postavka koncipirana u nekoliko segmenata.
„Panoi sa slikama čelnika koji se eksponirani unutar ovog prostra predstavljaju jedan segment. Drugi je knjiga-katalog čelnika, dok treći ćini pano koji stoji na zgradi Muzeja i koji već privlači pozornost građana“, rekao je Đondović.
Sekretar za kulturu i sport Hamdo Kočan kazao je otvarajući izložbu da nijedan od čelnika Podgorice počevši od 1879. godine nije imao lak zadatak da upravlja gradom.
„Trebalo je organizovati život, upravu grada, udovoljiti građanima, a to nije bilo nimalo lako. Ono što je zaista tačno jeste da na ovoj funkciji niko ne može biti miran - niko ne može mirno prespavati noć. Jedan, sada već pokojni predsjednik opštine mi je na kraju svog mandata lično rekao, da za dvije godine koliko je bio predsjednik, gotovo nikada nije zaspao na oba oka. To su permanentni pritisak i briga da li je sve urađeno kako treba, da li je zadovoljena potreba nečije porodice ili pojedinca u bilo kom smislu“, istakao je Kočan.
Govoreći o životu i radu prvih ljudi Podgorice, Kočan je rekao da vjeruje da se svako od njih trudio da obavlja svoju funkciju onoliko koliko je mogao, uprkos tome što je svi nijesu obavljali sa istim uspjehom.
„Predsjednik opštine u vrijeme Drugog svjetskog rata Miloš Vučinić, koji je imao svoja imanja i mlinove na Vranjskim njivama, dijelio je to što je na imanju ubirao podgoričkoj sirotinji .Čuveni Nešo Šćepović, koji je najduže bio gradonačelnik Podgorice nazvan je sirotinjska majka. Svom sinu nije htio da udovolji da mu kupi bicikl, samo ih razloga da se ne bi razlikovao od ostale djece“, podsjetio je Kočan.
On je napomenuo da su mandati čelnika trajali, od najkraćeg – mandata predsjednika Gradskog narodnog odbora Petra Raičkovića, koji je iznosio svega 55 dana, do najdužeg - koji je trajao 14 godina i sedam mjeseci, koliko je na funkciji predsjednika opštine bio Nešo Šćepović. Odmah iza njega po dužini trajanja mandata je doskorašnji gradonačelnik Miomira Mugoša.
„Moramo imati na umu da mnogi od njih nijesu mogli pokazati ono što su mislili da treba uraditi i što je objektivno bilo moguće uraditi za neki normalan četvorogodišnji mandat. Mnogi od njih su daleko ispod tog vremena. Na ovaj način svim našim čelnicima odajemo pažnju i priznanje, podsjećjući se na njihov trud. Zahvalni smo im kao građani za sve ono što je svaki od njih učinio za svoju i za našu Podgoricu“, poručio je na kraju Kočan.
N.D.
