- Tokom ljetnje sezone, uslovi u Tivtu su jako otežani, jer je veliki broj letova i velika frekvencija putnika. Dobro je što se priprema rekonstrukcija tog aerodroma, kojom će se značajno proširiti aerodromska zgrada i stvore uslove za drugi terminal i neke druge vrste vazduešnog saobraćaja za koje u posljednje vrijeme imamo sve više interesovanja – hidroavione, helikoptere – koje sve više zahtijeva klijentela koja dolazi na naše primorje.
Pojedini turistički poslenici ukazuju da bi bilo dobro otvaranje još aerodroma, pa se čuo prijedlog da bi bilo dobro imati aerodrom u Ulcinju.
- Nama je u svakom slučaju cilj da postoji što više tih ulaza, tačaka gdje turisti mogu da uđu na jednostavan i brz način, da se, na neki način, relaksiraju prilikom ulaska u Crnu Goru. Niko ne želi da čeka u redu na graničnom prelazu niti bilo ko želi da putuje dva, tri dana i presijeda u dva, tri aviona da bi stigao do Crne Gore.
Brajović kaže da aerodromi u regionu imaju letove ka mnogo većem broju destinacija, jer imaju podsticajnu politiku za niskotarifne kompanije kako bi zadržali tržišta.
- Na aerodromu u Dubrovniku ne plaćaju se takse za slijetanje i polijetanje tokom zimskih mjeseci, aerodrom Niš je od skora uveo putnički servis po cijeni od svega jednog eura da ga stavili u funkciju i približili zimski turistički centar na Kopaoniku turistima iz Rumunije, Rusije i drugih zemalja.
Ona ističe da veći broj aerodroma nužno ne znači i povećanje broja turista, ali da su aerodromi „prvo mjesto sa kojim se putnik sretne“ i da prvi utisak utiče na izbor desetinacije. Brajović to ilustruje primjerom da ako turista čeka po vrućini po dva sata da uđe u zgradu aerodroma ili ako ne radi lift, sljedeći put će izabrati neku drugu destinaciju.
