Čokolada ima najkompleksniji među ukusima, koji u sebi objedinjuje čak 250 različitih ukusnih nota, dok iza svakog zrna kakaoa stoji mukotrpan rad. Uzgoj dragocjenog ploda i branje mahuna, fermentacija, sušenje, uklanjanje ljuske i sortiranje, prženje i mljevenje zrna, iz odvajanje kakao maslaca i suve tvari kakao mase i mljevenje u prah, faze su u njegovoj proizvodnji. Tako dobijeni kakao prah i kakao maslac su osnovne sirovine za dobijanje čokolade i čokoladnih proizvoda.
Zrno kakaoa je plod stabla kakaovca, koje ima crvenkaste i žute cvjetove. Može da naraste i dvadesetak metara u visinu, i živi do 150 godina. Stabla uzgojena na plantažama su najčešće visoka od pet do deset metara. Kakaovac najbolje uspijeva u toplim i vlažnim krajevima, tropskim predjelima Afrike i Amerike. Najviše kakaoa proizvodi se u Brazilu, Gani, Meksiku i Nigeriji. Plod kakaovca zapravo je mahuna koja sadrži četrdesetak sjemenki - zrna kakaoa. Postoje dvije različite vrste ploda: criollo (nativni) i forastero (strani). Criollo je finiji kakao i za kakaoljupce, poput arabike za ljubitelje kafe.
Istorija konzumacije čokoladnih pića datira još od Maja. Kako bi napravili čokoladni napitak koji se servirao hladan, Maje su mljele sjemenke kakaoa u pastu i miješali je s vodom, krupno mljevenim kukuruzom, čili papričicama i drugim namirnicama.
Asteci su uživali u glatkom, kremastom i bogatom kakao napitku, koji je masniji i gorči od onog koji mi poznajemo, a servirao se takođe hladan. Kao što to ide s egzotičnim namirnicama, i čokolada je bila rezervisana za elitu - plemstvo, kraljeve, sveštenstvo i vojskovođe. Asteci su čokoladi pripisivali brojne moći, vjerovali su da je hrana bogova i izvor duhovne mudrosti. Takođe su u kakao zrnima vidjeli i drugi potencijal osim u pripremi hrane. Njime su plaćali razne usluge, tj. koristili ga kao platežno sredstvo. Tako su, na primjer, četiri zrna kakaoa mogli da razmijene za zeca. Osim toga, Asteci su kakaom ocrtavali lica u vjerskim ceremonijama. Zanimljivo je da je njihovim ženama i djeci bilo zabranjena uživanje u čokoladi.
Da li znate...
- Čokolada se od samog otkrića vezivala s moći, izvorom vitalnosti i života
- Čokolada sadrži i endorfine koji popravljaju raspoloženje, i seratonin kojeg zovu i enzim sreće.
- Istraživanja Univerziteta Kornel pokazala su da kakao napitak sadrži puno antioksidansa i flavonoida.
- Smatra se da je posljednji asteški vladar, Montezuma II, konzumirao i do 40 čokoladnih napitaka dnevno
- „Kakao groznica“ je termin koji je upotrijebio brazilski pisac Horhe Armado, označavajući njime krčenje džungle i groznicu kultivacije tada novootkrivenog kakaoa
- Konrad Johanes van Huten je u Holandiji 1828. godine napravio prvu mašinu za proizvodnju kakao praha, tj. izdvajanja masnoće iz prženih zrna kakaoa.
- Konzumacija toplog kakao napitka pozitivno utiče na naše zdravlje.
Izvor i foto: Coolinarika
