Što se sve nalazi u smrznutoj lazanji, čokoladi ili sladoledu? Za ljude sklone alergijama kupovina prehrambenih namirnica često se pretvara u potragu za opasnim sastojcima. Pri tom su deklaracije na pakovanima često pune nepoznanica. Situacija nije ništa bolja ni kod pekara ili mesara koji prodaju nezapakovane namirnice, piše Dojče vele.
Od subote, 13. decembra, u zemljama Evropske unije stupila su na snagu pravila o deklarisanju prehrambenih artikala što bi prije svega osobe sa alargijama trebalo da bolje informiše o tome šta se zapravo nalazi u proizvodu.
Jasno deklarisani alergeni: Ubuduće bi tako na pakovanjima prehrambenih proizvoda trebalo da budu vidno istaknuti sastojci koji se nalaze na spisku najčešćih uzročnika alergija, poput raži, jaja, soje, plodova mora ili različitih zrnastih proizvoda. Ta pravila ne važe samo za prodavnice, već i za pekare, mesare, ali i ugostiteljske objekte gdje zaposleni, tako bar nalaže nova odredba Evropske unije, moraju da budu spremni da odgovore na pitanje potrošača o mogućim alergenima.
Osim tih informacija, nove deklaracije trebalo bi da sadrže i informacije o kaloričnoj vrijednosti, kao i sadržaj masti, šećera, soli, bjelančevina i ugljenih hidrata. Ipak, rok za uvođenje tih tabela je tek krajem 2016. Na snagu je momentalno stupilo samo pravilo o obaveznim informacijama o porijeklu.
Tako će npr. kod industrijskih proizvoda, poput ribljih štapića koji se dobijaju presovanjem komadića ribljeg mesa, biti obavezno navesti porijeklo ribljeg mesa, bez obzira da li se radi samo o jednoj ili više lokacija. I kod prehrambenog ulja, ubuduće više ne važi samo opis „biljno ulje“, već na pakovanju mora da piše i od kojih biljaka je ulje proizvedeno.
Dileme oko stručnosti osoblja: Političari, poput njemačkog ministra poljoprivrede Kristijana Šmita, pohvalili su nova pravila.
„Ovo je prelomni trenutak koji će obezbijediti više jasnoće i istine“, rekao je Šmit.
Udruženja za zaštitu potrošača upozoravaju, međutim, da nova odredba ne ide dovoljno daleko i da potrošač još uvijek ima poteškoće da brzo i jasno ocijeni da li je neki prehrambeni proizvod zdrav ili nije.
Te organizacije tražile su uvođenje tzv. „semaforskih oznaka“, po kojima bi bilo jasno vidljivo koje namirnice su dobrih, a koje loših nutritivnih vrijednosti. Ali Evropska komisija je to odbacila. Udruženja za zaštitu potrošača u Njemačkoj istovremeno izražavaju sumnje u stručnost osoblja u pekarama ili ugostiteljskim objektima koje, kako se navodi, nije školovano za davanje preciznih informacija o sadržaju namirnica potrošačima.
Izvor: dw.de; foto: b92.net
