Kako je za Portal Analitika izjavila mr Tijana Perović, pomoćnica direktora Zelenila za tehničko-operativne poslove, programom rada za 2015. godinu planirane su investicione aktivnosti koje će obuhvatiti pejzažno uređenje novoizgrađenih saobraćajnica, parkšuma, ugradnju sistema za navodnjavanje i održavanje parkovskog i dječijeg mobilijara, kao i izgradnju novog dječijeg igrališta. Pored navedenog nastaviće se radovi na poslovima održavanja javnih zelenih površina i sanaciji park-šuma na teritoriji Glavnog grada.
Perović je najavila nešto drugačiju politiku ozelenjavanja grada u odnosu na prethodni period, u kojem se veća pažnja posvećivala sadnji žbunastog bilja a manje stabala, kao i sadnji neautohtone vegetacije.
Ona objašnjava da drvoredi predstavljaju jednu od najznačajnijih kategorija zelenila, te da su veoma efikasno sredstvo za ublažavanje ekstremnih uslova sredine, dodajući da se za zelenilo uz saobraćajnice koriste biljne vrste koje imaju dubok korijenov sistem, čime bi se izbjeglo podizanje trotoara, te da je potrebno birati vrste koje su otporne na zagađenje zemljišta, vazduha i buke.
„Drvoredna stabla za sadnju uz saobraćajnice moraju imati i posebno visoku krošnju. Pri izboru vrsta za ulično zelenilo treba voditi računa o njihovoj sposobnosti prilagođavanja uslovima rasta i uličnim profilima“, kaže sagovornica Portala Analitika i dodaje da listopadno drveće ima sposobnost da apsorbuje velike količine izduvnih gasova, da je otpornije na vjetrove, snjegoizvale i slično, te da ima pozitivnu smjenu kolorita u različitim godišnjim dobima.
Svakako je kuriozitet da je prije nekoliko godina 2008. preko puta hotela City, nekadašnjeg „Ljubovića“ u Bulevaru Crnogorskih serdara zasađen drvored od 34 stabla Ginko biloba, reliktne vrste, koja se smatra „živim fosilom“ još iz doba mezozoika, a čiji jedan primjerak postoji u Njegoševom parku.
„Ginko biloba je listopadno drvo koje potiče sa Dalekog istoka gdje i danas raste u prirodi kao autothona vrsta, nije zahtjevna što se tiče uzgajanja, zemlja može a i ne mora biti plodna, suva ili vlažna, mada više odgovara vlažno. Raste dosta sporo, oko 20 cm godišnje.Od ostalog drveća odvaja ga neobičan list koji je u obliku trougla. Krošnja je gusto razgranata, piramidalnog oblika. Grane nose dvije vrste izdanaka - dugačke i kratke. Lako se uzgaja, lijepo izgleda ali je jedina mana spor rast a može da dostigne visunu i do 40 m. Ginko važi za jednu od najljekovitijih biljnih vrsta i ima primjenu u medicini“, objašnjava sagovornica Portala Analitika.
“Najbolji indikator ekoloških prilika jedne sredine su svakako floristički elementi zastupljeni u njoj. Osim toga, oni utiču na faktore sredine tako što ublažavaju ekstremna djejstva abiotičkih faktora. Najbolje prilagođena uslovima sredine određenog područja, kroz dugotrajni evolucioni period, svakako je autohtona vegetacija. Boljim upoznavanjem karakteristika autohtonih zajednica određenog područja, kao i bioloških osobenosti biljnih vrsta koje ih čine uz predhodno upoznavanje uslova sredine, stvara se jedan ekološki utemeljen osnov za budući pravilan odabir vrsta pri planiranju ozelenjavanja površina”, zaključuje Perović.
(G.B.)
