Šef sigurnosti informacionog sistema Atlas banke Mladen Bukilić istakao je za Televiziju Atlas da je nevjerovatno da su hakeri krali po deset miliona eura, a da to banka nije uočila.
- Tolike svote sigurno ne mogu da izađu neprimijećeno. Vjerovatno su koristili neki vid socijalnog inžinjeringa tzv. fišing. Vjerovatno su krali neke manje cifre, u smislu da su infiltrirali "trojanca" na kog su zaposleni nesvjesno kliknuli i tako su sve informacije otišle kod hakera koji su ih i kreirali. Lopovi su promijenili trend. Nema više oružanih pljački, već su edukovani i napadaju preko interneta - naveo je Bukilić.
On je istakao da klijenti banke imaju pravo da znaju je li njihov novac u bankama siguran i treba li da brinu zbog vijesti o hakerskim pljačkama.
- Naravno da ne treba da strahuju za svoj novac koji je u banci. Atlas banka primjenjuje pravila i ponaša se po zakonu. Imamo fizičku, tehničku i logičku zaštitu u kojoj je sve vezano za određenu lozinku i šifru - precizirao je on.
Kako navodi podgorička televizija, mehanizmi za zaštitu podataka precizirani su Uredbom o mjerama informacione bezbjednost iz 2010. godine. U njoj se, pored ostalog, navodi:
- Računar za vođenje baze podataka i centralni računar inofrmacionog sistema (server) mora biti opremljen: sistemom za bezbjedno prijavljivanje za rad sa mogućnošću evidentiranja ostavrenih pristupa, kako bi se pristup servaru mogao kontrolisati i ograničiti; mehanizmom za sprječavanje neovlašćenog iznošenja i unošenja podataka upotrebom prenosivih informatičkih medija, komunikacionih priključaka i priključaka za ispisi podataka i mehanizmom zaštite od računarskih virusa i drugih štetnih programa.
Bukilić kaže i da banka u kojoj radi, između ostalog, godišnje provjerava ranjivost sistema, tako što ga testira institucija ili pojedinac angažovani uglavnom iz inostranstva. Oni, za razliku od hakera, ne kradu novac ili podatke, ukoliko uoče takvu mogućnost.
- Ukoliko primjete da postoje ranjivosti, oni daju detaljan izvještaj o tome gdje se nalazi i kako da se spriječi njeno ponovno pojavljivanje - dodaje on.
Bukilić ističe da hakeri jesu opasnost, ali ne pretjerana, jer je u fokusu svake banke rezervni scenario koji je uvijek spreman u slučaju zemljotresa, požara ili poplave.
- Ukoliko bi se neka od prirodnih pojava desila, banka ima alternativnu lokaciju na kojoj se nalaze svi podaci, tako da, i kad bi fizički nestala, ona bi nastavila da radi na toj lokaciji koja se, dok se to ne desi, čuva kao tajna - zaključuje Bukilić.
