"U pitanju je upravo ta relacija Pariz-Moskva. Cijela stvar je blisko vezana uz ukrajinsku krizu i priču da bi širenje NATO-a na Ukrajinu i još neke postsovjetske zemlje zapravo stvorilo obaveze Alijansi prema tim državama koje do sada nije imala. Upravo tako razumijem izjavu Olanda. Međutim, do sljedećeg samita NATO-a ima još vremena i još mnogo posla", kazao je Dragišić.
On ističe da se Olandova izjava, koja je izazvala burne reakcije u Crnoj Gori, najvjerovatnije nije odnosila na našu zemlju, već na Ukrajinu koja bi sada željela da što prije bude primljena u Alijansu.
"Prijemom Ukrajine u NATO član 5 Vašingtonskog sporazuma bi joj garantovao da će joj sve članice pomoći u slučaju agresije kojoj je izložena. Da je Ukrajina članica NATO-a Rusi je ne bi napali sigurno", navodi Dragišić.
On napominje da izjava francuskog predsjednika neće zaoštriti odnose te zemlje i SAD-a i dodaje da smatra da će NATO savez nastaviti da se širi.
"Vrh NATO-a će svakako razgovarati o tome. Francuska i SAD će kroz bilateralne odnose riješiti ove stvari. Mislim da će se NATO i te kako proširiti i da će članice NATO-a u neko dogledno vrijeme postati i Crna Gora i Makedonija. Dakle, smatram da će Alijansa i dalje nastaviti da se širi bez obzira na ovo što je Oland rekao", poručuje Dragišić.
Podsjećamo, Oland je u ponedjeljak na sastanku sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom kazao da Francuska smatra da bi zahtjeve zemalja za članstvo u tom savezu trebalo odbiti, jer Alijansa sada ne bi trebalo da se širi.
"U slučaju zemalja koje bi u jednom momentu željele da pristupe NATO-u, odnosno da podnesu takav zahtjev, Francuska smatra da te aplikacije treba odbiti, jer vjerujemo da NATO ne bi trebalo da se širi sada”, kazao je on.
Stoltenberg je s druge strane rekao da se NATO sada suočava sa drugačijim bezbjednosnim ambijentom u Evropi.
„Kao odgovor na to, NATO sprovodi jačanje svojih snaga, najveće od kraja Hladnog rata, dodajući da Francuska u tome ima važnu i glavnu ulogu", kazao je on.
